1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Boljšoj teatar u novom ruhu

Nakon šest godina restauracije, legendarni Boljšoj teatar danas ponovo otvara svoja vrata. U gala večeri u ovom 235 godina starom zdanju učestvovaće operske zvijezde poput Plasida Dominga, Natali Desaj i Angele Georgiou.

Renoviranje je trajalo šest godina

Renoviranje je trajalo šest godina

Čak i stolice su presvučene posebnim materijalom

Čak i stolice su presvučene posebnim materijalom

Boljšoj teatar ponovo sija starim carskim sjajem. Pompa, sjaj i praznično raspoloženje na otvaranju će zasjeniti korupciju i skandale zbog pronevjera koji su se smjenjivali u preteklih šest godina koliko je trajalo renoviranje. Sa tri godine zakašnjenja, kulturni hram Rusije ponovo otvara vrata za publiku. Renoviranje je koštalo pola milijarde evra. Neslužbeno se pominje cifra od jedne milijarde.

Rus Aleksandar Fedin operski pjevač iz Moskve, sada solista Opere u Kelnu,  koji je dugi niz godina bio u angažmanu opere Boljšoj teatra  kaže da je tamošnja publika jedinstvena u svijetu:

„Ako te zavole, onda to pokazuju tako da na kraju moraš da se sakrivaš od njih. Nikad na Zapadu nisam doživio ono što sam doživeo u Boljšoj teatru. Poslije svake predstave moj stan je ličio na botaničku baštu. Tamo je tradicija da gledaoci na predstavu nose cvijeće za umjetnike.“

Visoka tehnologija na sceni

Na sceni se nalaze najmoderniji uređaji. Velika scena je ranije imala jedan pod, sada ima dva, jedan za operu i drugi za baletske predstave, koji je mekši  i na kome baletski igrači mogu duže da igraju. Baletski ansambl čiju slavu su svijetom pronijele legendarne balerine Maja Pliseckaja i Galina Ulanova ima 200 baletskih umjetnika.

Zidovi su puni zlatnih ukrasa

Zidovi su puni zlatnih ukrasa

U novom ruhu pozorište će dočekati publiku obasjano kitnjastim lusterima i lampama i ukrašeno pozlatom koja se pravi po starom srednjevijekovnom receptu od mješavine pravog zlata, jaja i votke. Kilogrami zlata su upotrijebljeni za ukrašavanje zidova, sa kojih vise svilene tapiserije, čak  su i presvlake za fotelje birane tako da podsjećaju na materijal iz 19 stoljeća.

Ekspert za akustiku Jirgen Rajnhold

Ekspert za akustiku Jirgen Rajnhold

Mjesto za orkestar je prošireno i tu sada može da se smjesti 130 muzičara. Za akustiku su bili zaduženi njemački stručnjaci. Jirgen Rajnhold kaže da je stari betonski pod zamijenjen novim, napravljenim od drveta iz austrijskih Alpa koje se upotrebljava za pravljenje instrumenata.

Alkesandar Fedin kaže da je Boljšoj teatar poseban upravo zbog tradicije i ljudi koji tamo rade.

„U moje vrijeme davale su se predstave stare pedeset godina. To se zove zlatni fond. To je tradicija. Osim toga, svaki član pozorišta, od solista do maske i kostima, svi znaju svaku ulogu. Mi smo bili velika porodica od više od hiljadu ljudi i svi smo se poznavali. To je Boljšoj teatar.“

Jagma za kartama

Pozorište će ponovo biti otvoreno  čuvenom ruskom nacionalnom operom Mihaila Glinke, „Ruslan i Ljudmila“. Baletska scena biće otvorena „Uspavanom ljepoticom“ u režiji starog majstora Jurija Grigoroviča. Nova uprava pokušava da spriječi preprodaju karata koja je takođe dio tradicije starog pozorišta.

Pogled sa bine na galerije za publiku

Pogled sa bine na galerije za publiku

Oduvijek su se uoči predstava ispred pozorišta stvarali redovi u kojima je publika čekala danima i noćima da kupi karte. Aleksandar Fedin kaže da se ta situacija nije promijenila.

„U novembru idem da posjetim roditelje i morao sam potegnem svoje lične veze i prijatelje da bih nabavio dvije karte. Normalna publika u tako kratkom roku, pogotovo sad nakon otvaranja, uopšte ne može da obezbjedi karte.“

Boljšoj teatar je jedinstven i po tome što se njegovi članovi regrutuju iz vlastitih redova. Teatar ima bolnicu, dječji vrtić i depoe, radionice koje se nalaze i van samog teatra. Trenutno u pozorištu ima 2000 zaposlenih.

Politička istorija

Dijelovi bine mogu da se podignu ili spuste

Dijelovi bine mogu da se podignu ili spuste

Boljšoj teatar pored umjetničke slave ima i vrlo uzbudljivu političku istoriju. U carskoj Rusiji na sceni su krunisani Aleksandar II, Aleksandar III i Nikolaj II. Poslije Oktobarske revolucije 1917. i kolapsa carske imperije, komunisti su željeli da zatvore hram umjetnosti kako bi označili raskid sa buržoaskom kulturnom baštinom.

Ipak, zdanje je dobilo na istorijskom značaju jer je u njemu zvanično proglašeno osnivanje Sovjetskog Saveza 1922. godine.

Zlatni natpis na fasadi renoviranog pozorišta podsjeća na Lenjina i Staljina, koji je dolazio u operu da sluša pojedine arije, ali nije sjedio u carskoj loži već na prvoj galeriji zaklonjen zidom jer se plašio atentata.

Autorka: Željka Bašić-Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić