1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bogomolje na liniji razgraničenja

Izgradnja nekih vjerskih objekata u Mostaru je zaustavljena. No, to ne onemogućava vjernike islamske i kršćanske vjeroispovijesti da se mole u svojim bogomoljama jer njih i tako ima dovoljno. No, nedostaje sinagoga.

default

Mostarska Gimnaizija se nalazi na nekadašnjoj liniji razgraničenja - Hoće li na istoj liniji uskoro biti izgrađene bogomolje?

Na liniji razgraničenja tokom rata između Hrvata i Bošnjaka počelo se sa gradnjom katoličke crkve Kristova uskrsnuća, ali od temelja se nije daleko odmaklo. A u neposrednoj blizini od makete i projekta Islamskog kulturnog centra takođe se nije daleko odmaklo. Obustavljeno je i jedno i drugo. Ipak i katolički i islamski vjernici imaju kuda na bogosluženje. Imaju i pravoslavni hrišćani svoju bogomolju, doduše malu staru crkvu , no ovih se dana očekuje i početak gradnje sabornog hrama svete Trojice. Ali, ne zaboravimo ni jevrejsku zajednicu u Mostaru. Gradnja sinagoge je takođe obustavljena iako je 2002. postavljen kamen temeljac za Jevrejski kulturni centar i sinagogu i čitav svijet je u trenutku pomislio da Mostar ponovo postaje pravi kosmopolitski centar kakav je uvijek i bio. Erna Danon Cipra, predsjednica Jevrejske zajednice Mostar kaže:„Ja zavidim gospodinu muftiji Smajkiću i gospodinu Krulju kao i svim svećenicima čiji vjernici imaju mogućnost da odu u crkvu džamiju i da mogu bogoslužiti. Kod nas je situacija takva da naša malobrojna jevrejska zajednica koja ima vjernike treba da ide u Sarajevo jer mi nemamo sinagogu.“

Zaustavljena gradnja crkve Kristiva uskrsnuća

Mostar Kathedralenturm

Mostarska katedrala jedno je od mjesta koje posjećuju katolički vjernici

Ovih dana bilo je napisa u štampi kako gradnju katoličke crkve Kristova uskrsnuća priječi Jevrejin Solomon ili Islamska zajednica. Naime, zemlja na kojoj je započeta gradnja nekada je bila u vlasništvu porodice mostarskog Jevreja Atijasa Solomona, pa je kasnije dodijeljena katoličkoj crkvi. Solomon je tada podnio tužbu i taj proces zapravo nikada nije završen. Niko iz katoličke crkve u Mostaru nije bio raspoložen za razgovor na ovu temu kako bismo razjasnili enigmu, a don Krešo Puljić iz crkve Kristova uskrsnuća je rekao da onaj ko želi da sazna istinu on će je saznati, ali je odbio da govori za Dojče Vele.

Centralna gradska zona kao mjesto susreta

O izgradnji Islamskog kulturnog centra sa džamijom koji je planiran u neposrednoj blizini pomenute crkve i na takođe pomenutoj liniji razgraničenja Salem ef. Dedović priča da je mostarski muftija zapravo iznio ideju da centralna gradska zona bude mjesto susreta. Ali, efendija Dedović upućuje na mogućnost omeđavanja prostora bez potrebe za saradnjom i povezivanjem: „Islamska zajednica ne koči izgradnju katedralne crkve.

Mostar Moschee Kathedrale

Jedna od mostarskih džamija - Pojedinci u Islamskoj zajednici smatraju da bi centralna gradska zona trebala biti mjesto susreta

Ali Islamska zajednica je svjesna svoje historijske odgovornosti ovdje. Ona želi stvoriti jedan ravnopravni milje, jedno ravnopravno okruženje. Mi se bojimo tog procesa u kojem se na jedan takav način vrši majorizacija ili dominacija jednog naroda u ovom gradu. Ili da se taj prostor ekskluzivistički obilježi velikim vjerskim građevinama koji želi da uputi na to da taj prostor pripada samo jednom narodu, da nema prostora za druge. Gradnja ovolikog tornja u Podhumu, gradnja betonskog križa na brdu Hum.“

Priča u svrhu dnevne politike

Ovih dana osvanula je još jedna rasprava u vezi sa obnovom džamije na Pijesku. Naime, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak fratar Andrija Nikić kaže da je džamija izgrađena na temeljima crkve i brani da se ona tu izgradi iako je džamija Ali-bega Lafe izgrađena 1631. a porušena 1993. uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države i spada u najznačajnije objekte iz osmanske imperije.

I tako se priča o gradnji crkve, o gradnji islamskog centra, pravoslavne crkve ili sinagoge, osvježava se u onim trenucima kada to potrebuje dnevna politika, a ne stvarna potreba.