1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bogati ostaju bogati, a siromašni siromašni!

Tko je u Njemačkoj imućan, to će i ostati. Tko je pak siromašan, ostat će siromašan. Obrazovanje otvara šire mogućnosti, navode autori izvješća koje govori o socijalnom stanju u kojem se zemlja nalazi.

Dok jedni jedu kavijar, drugi prose

Dok jedni jedu kavijar, drugi prose

Razlike između bogatih i siromašnih u njemačkom društvu sve su prisutnije. Dok broj siromašnih raste, potrebe u prosječnom životnom standardu postaju sve veće: posjedovanje automobila, perilice za posuđe, telezijskog prijamnika kao i mobitela, Nijemci ubrajaju u osnovne potrebe jednako kao i (barem jedan) godišnji odmor.

Prosječan neto dohodak jednog njemačkog kućanstva 2008. je iznosio mjesečno ca. 2900 eura što ukazuje na solidne životne prilike Nijemaca. Međutim, o prosječnom dohotku postoje samo brojčani podaci, informacije o tome koliki broj stanovništva ga prima ne postoje.

Prosjak na ulici

Slika koja se može vidjeti i u Njemačkoj

Na granici siromaštva

Ljudi žive na granici siromaštva kada zarađuju manje od 60 posto od prosječnog mjesečnog dohotka; drugim riječima onda kada zarađuju manje od 899 eura mjesečno. 15, 5 posto stanovništva živjelo je u takvim životnim prilikama 2008., pri čemu je situacija žena, njih 16, 3 posto, bila nešto kritičnija od situacije muškaraca sa 14, 7 posto.

Veći dio stanovništva, koje živi u takvim životnim prilikama, ne može si priuštiti godišnji odmor pošto sav novac troši na plaćanje stanarine i ostalih režija. Uz to što si ne mogu priuštiti godišnji odmor, žive u lošijim stambenim uvjetima okruženi bukom, otpadom, vlagom i mrakom.16 posto siromašnijeg stanovništva navodi kako štedi na grijanju, dok si trećina stanovništva ne može priuštiti niti jedan pravi obrok, koji uključuje meso.

20 posto najimućnijeg stanovništva zarađuje više od 36 posto od prosječnog mjesečnog dohotka, od čega na najsiromašniji dio populacije odlazi 9,4 posto. Jaz između siromašnih i bogatih sve je veći: u posljednjih nekoliko godinu većina ljudi zarađuje ili previše ili premalo. Srednje klase kao da više i nema.

Uloga socijalnog podrijetla

Teoretski gledano njemačko stanovništvo karakterizira otvorena socijalna struktura, koja podrazumijeva zakonsku ravnopravnost, jednake obrazovne mogućnosti, koje bi svakome, u skladu s njegovim mogućnostima, trebale omogućiti društveni razvoj. Da je u praksi situacija drugačija pokazuju i rezultati izvješća o socijalnom stanju zemlje.

Prosjak pored Porschea

Prizor u Düsseldorfu, gradu koji je poznat po velikom broj bogataša

2/3 najbogatijeg stanovništva će vrlo vjerojatno i četiri godine kasnije imati jednaka primanja, što ukazuje na nepromjenjivu situaciju siromašnih, njih 65 posto. Autori socijalnog izviješća pretpostavljaju da će 22 posto siromašnije populacije imati nešto veća primanja narednih godina.

Kad je riječ u utvrđivanju poslovnih prilika, socijalno podrijetlo u gotovo nijednoj državi ne igra toliku ulogu kao u Njemačkoj. Razlog tome je što je u Njemačkoj socijalni položaj usko vezan za stupanj obrazovanja. Naime, obrazovani roditelji brinu više o kvalitetnoj izobrazbi svoje djece nego neobrazovani roditelj, što ima za posljedicu da se mogućnosti obrazovanja iz generacije u generaciju „nasljeđuju“.

Obrazovanje - ključ napretka

Obrazovanje ne igra ulogu samo u socijalnom položaju ljudi unutar društva. Naime, ono prije svega utječe i na svijest o tome kako živjeti zdravo pa stoga u velikoj mjeri određuje i životnu dob. Naime, ljudi sa položenom maturom žive otprilike pet godina duže od ljudi sa nižim stupnjem obrazovanja.

Stoga ne čudi što su autori ovog izvješća prilikom njegova objavljivanja političarima uputili molbu. Thomas Krüger, predsjednik Saveznog centra za političku osviještenost, smatra da obrazovanju treba posvetiti više pozornosti i novca. "Obrazovanje pridonosi većoj samostalnosti i društvenoj pripadnosti, a daje i veliki doprinos gospodarstvu“, govori Krüger.

Od 1985. izvješće o socijalnoj situaciji u zemlji izdaje svake dvije godine Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu zajedno sa Saveznim centrom za političku osviještenost iz Berlina.

Autorice: Rachel Gessat / Doroteja Jaković

Odgovorna urednica: Marina Martinović