1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bogat, bogatiji, Mubarak?

Opšte je poznato da porodica egipatskog predsjednika Husnija Mubaraka ne mora gladovati. U medijskim izvještajima, kada se govori o imovini, spominje se 40 milijardi dolara koje posjeduje njegov porodični klan.

default

Gamal Mubarak i tata Husni

Njegov sin Gamal je sa 17 milijardi dolara najimućniji Egipćanin. U porodičnom klanu je na drugom mjestu tata Husni sa deset milijardi dolara, a potom sin Alaa sa osam i supruga Suzan sa četiri milijarde dolara. Da li su ove brojke tačne? To znaju samo pripadnici Mubarakovog klana.

Da ove tvrdnje o Mubarakovoj imovini nisu nerealne, potvrdio je Daniel Thelesklaf, šef Instituta za proučavanje rada vlada u Bazelu i član uprave švajcarskog ogranka organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International. "Ako napravite poređenje sa bivšim predsjednikom Nigerije, koji je samo za nekoliko godina na vlasti sakupio pet do šest milijardi dolara, onda sigurno nije nemoguće svake godine kao predsjednik ostaviti na stranu milijardu dolara."

Hosni Mubarak Ägypten Flash-Galerie

Egipatski predsjednik i njegov porodični klan za 30 godina stekli 40 milijardi dolara

Naredno pitanje koje se postavlja je odakle dolazi novac? Isto tako je teško odgovoriti na pitanje, koliko je velik imetak, stečen potpuno nelegalnim putem. Daniel Thelesklaf kaže da se u takvim režimima članovima porodičnog klana i prijateljima daje monopol na neki biznis ili određene licence za uvoz, koje su jako lukrativne. Na taj način je moguće akumulirati ogroman imetak, bez da se jasno može dokazati da se radi o novcu, zarađenim na kriminalan način.

Kako je Gamal Mubarak stekao dio imetka?

Čak i ako je jedan dio imetka ilegalno stečen, kamuflaža je perfektna a takozvana siva zona, u kojoj se vrši lov u mutnom, velika. Kako je, primjera radi, Gamal Mubarak stekao dio svog imetka, koji se procjenjuje na 17 milijardi dolara pojašnjava Ahmed el Naggar iz Centra za političke i strateške studije u Kairu. "Egipat je, kaže on, morao prodati državne obveznice na međunarodnim finansijskim tržištima, jer se sumnjalo u kreditnu sposobnost ove zemlje i njenu sposobnost u otplaćivanje dugova. To je bio kraj 80-tih i početak 90-tih godina. Državne obveznice tada su prodate za 35% manje novaca od njihove stvarne vrijednosti. Gamal Mubarak je kupio te obveznice jer mu je država, uticijem koji je izvršio njegov otac - predsjednik, garantovala da će za njih stopostotno dobiti onoliko para, koliko one istinski vrijede. Pored obveznica Mubarakov porodični klan stekao je novac i prodajom državnog zemljišta i parcela, ali i privatizacijom, kaže El Nagger. U svakom slučaju teško je povjerovati da je Mubarak stekao imovinu od svoje predsjedničke plate.

Veće sume u Švajcarskoj

Ägypten Kairo Proteste Demonstrationen Zusammenstöße NO FLASH

Narod u Egiptu dobro zna za strašnu dimenziju korupcije

Mediji izvještavaju da je veći dio novca prebačen u inostranstvo. Sigurno je da su veće sume prebačene u švajcarske banke, kao što su UBS i Credite Suisse, kažu eksperti. Tako dugo dok je Mubarak na vlasti, neće biti političkih motiva za pokretanje procesa koji bi doveo do zamrzavanje njegove imovine. No, banke bi već mogle djelovati, smatra Daniel Thelesklaf. On kaže da banke imaju pravo da zamrznu račun pod obrazloženjem da moraju razjasniti pozadinu sumnjivih računa. Službena pljenidba Mubarakove imovine može uslijediti tek kada on ode sa vlasti i potpuno nova vlada otvori krivični postupak i podnese dokaze da su njegove ogromne sume novca stečene ilegalno, kaže Thelesklaf.

Šanse da se nelegalno stečeni imetak vrati egipatskom narodu su male, jer vladarske porodice imaju cijeli štab savjetnika, koji su u stanju da spretno sakriju sumnjivo porijeklo novca. Narod trenutno ni ne gleda na te detalje. Svi zapravo znaju koliko je strašna dimenzija korupcije u zemlji, radilo se o porodičnom klanu korumpiranog predsjednika ili o njegovim drugim službenicima.

Autor: Marco Muller/Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić

Preporuka redakcije