1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Bošnjački jezik" uskoro pred Ustavnim sudom?

Nakon što su propali svi dogovori oko načina izučavanja maternjeg jezika za bošnjaku djecu u RS, borci za ljudska prava u BiH predlažu da Ustavni sud BiH riješi ovo pitanje.

Već treću godinu bošnjačka djeca iz Konjević Polja i Vrbanjaca ne sjede u školskim klupama a ove godine im se pridružilo i oko 500 djece sa područja Zvornika. Razlog je neprihvatanje konstrukcije “bosanski jezik” za izučavanje maternjeg jezika, od strane Ministarstva prosvjete i kulture u Republici Srpskoj (RS), kojima je prihvatljiv jedino naziv “bošnjački jezik”.

Vlast u RS ponudila je roditeljima bošnjačke djece u Konjević Polju i drugim opštinama da se u svjedočanstva upisuje “bošnjački jezik” umjesto “bosanski” koji se koristio do završetka prošle školske godine. Kao ni prije nekoliko mjeseci, kada je školska godina završena a roditelji nisu htjeli primiti svjedočanstva, ni danas roditelji ne odustaju od svojih zahtjeva. Muhidin Omerović predstavnik roditelja iz Konjević Polja kaže da ni pod kojm uslovima neće prihvatiti ove zahtjeve: “Mi to nikada, nikada nećemo prihvatiti. Taj termin, jezik bošnjačkog naroda, je za nas neprihvatljiv. To je za nas uvreda i nepoštivanje i nametanje… Danas se nameće jezik, sutra će istoriju, nakon toga će mi reći kako mi se zove vjera i na kraju kako se ja zovem”.

U RS se pozivaju na Ustav

Obrazložnje resornog ministarstva za korištenje konstrukcije “jezik bošnjačkog naroda” je što se se u Ustavu RS navode jezici srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, pa u tom slučaju može biti samo srpski, hrvatski i bošnjaki jezik a nikako bosanski.

Demonstrationen in Sarajevo

Demonstracije ljudi iz Konjević Polja 2013. u Sarajevu ispred OHR-a

„Taj jezik bošnjačkog naroda oni zovu bosanski. Prema pravilima tvorbe u srpskom jeziku, moguće je izvesti samo bošnjački narod – bošnjački jezik, a nikako bosanski jezik", rekao je ministar prosvjete u Vladi RS, Dane Malešević.

Međutim, jedan dio javnosti smatra da se radi o političkom pitanju sa obje strane. S jedne vlast u RS nastoji da na svaki način održi dio tenzija kako bi se zaboravili svakodnevni problemi, dok s druge strane bošnjački političari koriste sudbinu djece kako bi za sebe ubrali političke poene. Branko Todorović predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava ogorčen je na reakciju institucija koje bi trebale hitno da preduzmu korake kako bi se zaštitila prava djece, prije svega da se sklone od dnevne politike.

Zašto svi ćute?

“Zašto kancelarija Ombudsmana BiH ćuti? Oni su ti koji bi morali da budu neka vrsta vrhovnog arbitra, da nam pojasne da li se ovdje radi o kršenju prava djece, da li se djeci uskraćuje pravo na obrazovanje ili ne. Postoji institucija koja treba da reaguje. Mislim da bi nakon toga dnevno-politička prepucavanja prestala. Ovako, političari postaju eksperti za ljudska prava a to nisu. Ali ako to politčarima odgovara, a očigledno da je tako, kako bi sakrili probleme u zemlji, od korupcije do urušavanja institucija države, onda imamo problem”.

Kancelarija Omudsmana BiH je u svom godišnjem izvještaju za 2013. godinu, koji se dostavlja svim institucijama, navela da se u Konjević Polju ali i drugim mjestima poput Vrbanjaca, krše prava djece i da je prisutna diskriminacija jer se djeca različito tretiraju s obzirom na njihovu pripadnost. Iako se očekivalo da će predstavnici vlasti riješiti ovaj problem kako bi se zaustavilo kršenje prava djece, to se do danas nije dogodilo.

“Ustav BiH i RS garantuje pravo na jezik i ako se kaže da je to jezik kojim govore srpski, bošnjački i hrvatski građani, onda se ta odrednica mora primjenjivati jednako za sve a ne da se različito primjenjuje s obzirom na etničku pripadnost, pa da se za srpsku djecu kaže da izučavaju srpski jezik a da se za bošnjačku kaže da izučavaju bošnjački jezik, već onaj kojim govore Bošnjaci”, kaže Jasmika Džumhur, Omudsman za ljudska prava BiH, navodeći da je opasno što je nereagovanje vlasti i kršenje prava djece, poslalo poruku da su takve radnje dozvoljene i da se tolerišu.

Lančana reakcija

“Zbog toga sada imamo lančanu reakciju u nekoliko gradova u BiH. Očito da je situacija sazrela za Ustavni sud BiH, da je potrebno donijeti privremenu mjeru kojom će se osigurati da ova djeca uživaju pravo na obrazovanje pod jednakoim uslovima, kao što uživaju njihovi vršnjaci”, kaže Džumhur, ističući da je preporuka sve što ova institucija može da uradi.

Bojkot nastave počeo je i na području Zvornika gdje u nekoliko škola roditelji bošnjačke djece ne prihvataju izučavanje “jezika bošnjačkog naroda” te će, kako je najavljeno tražiti pomoć i od OHR-a. Sastanci roditelja sa ministrom prosvejte i kulture u Vladi RS nije urodio plodom pa se u narednim danima očekuju ponovni sastanci kako bi se pokušao naći kompromis. Potpredsjednik RS, Ramiz Salkić (SDA) koji je u nekoliko navrata razgovarao sa roditeljima bošnjačke djece iz svih pomenutih opština, kaže da ovo pitanje može jedino da riješi OHR a da se prava bošnjačkog naroda moraju poštovati: “Bosanski jezik ima svoju istoriju, svoje korijene, tradiciju. Ne može niko, pa ni Milorad Dodik odlučivati ko će izučavati bosanski jezik i može li ga izučavati”.

Zanimljivo je da je do prošle godine izučavan “bosanski jezik”, koji je kao takav i upisivan u svjedočanstva. U resornom ministarstvu drže se objašnjenja da se Ustav RS mora poštovati, ne obrazlažući da li je u tom slučaju kršen do prošle godine.

Demonstrationen in Sarajevo

Kako god djeca ispaštaju...

Problem „na stolu“ 13 godina

Djeca iz Konjević Polja su prošlu godinu završili u improvizovanim učionicama u Novoj Kasabi a izvjesno je da ove godine neće biti pomaka, uz povećanje broja djece za čak 500 sa područja Zvornika.

“13 godina nismo riješili ovaj problem, od 2002. kada je potpisan međuentitetski sporazum iz ove oblasti. Trebalo je kroz dijalog, obrazovne politike, zakone, nastavne planove i poštivanje ljudskih prava, raditi postepeno, da se nađu rješenja koja bi zadovoljila osnovni stepen ljudskih prava. Međutim, to se nije radilo i nekom je odgovaralo da se sada otvori ta priča kroz političku prizmu i to je urađeno”, zaključuje Todorović.

Roditelji iz Konjević Polja su ped osnovnim sudovima u Banjaluci i Srebrenici tužili Osnovnu školu "Petar Kočić", Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Republiku Srpsku zbog diskriminacije u vezi sa pravom na školovanje na maternjem jeziku. Osnovni sud u Srebrenici je donio mjeru obezbjeđenja da se djeci omogući do okončanja postupka pravo na školovanje po nastavnom planu i programu iz Tuzle. Ova mjera, međutim, nikada nije provedena, da bi je naknadno Okružni sud u Bijeljini ukinuo i vratio predmet na ponovno odlučivanje.