Božić - Vrijeme kada vam šef nudi kuhano vino
23. decembar 2011„U većini preduzeća se još uvijek organizuju zajedničke božićne proslave, koje unutar organizacionih struktura imaju sasvim određenu funkciju“, kaže sociolog Horst Bosetzky (Bozecki) i navodi da se na taj način pokušavaju uspostaviti kontakti kako bi se raširila poslovna mreža.“
Božićna slavlja u preduzećima se ipak razlikuju od ostalih slavlja ili zajedničkih izleta. Radnici su u božićnom raspoloženju, atmosfera sa upaljenim svijećama je drugačija. Konzumirajući kuhano vino se postaje veseliji i kolegama se približimo više nego u toku običnog radnog dana. Pojavi se intima koja obično nije prisutna.
Međutim, ako se malo više popije, padaju sve ograde. Uz opušteniju atmosferu se opuštenije razgovara i manje biraju riječi. Ponekad se zna preći i granica, ali se narednog radnog dana uz izvinjenje situacija ponovo izgladi. Loša iskustva pokazuju da je znalo biti i otkaza. Da bi takvi slučajevi bili spriječeni, svake godine u Njemačkoj se pojavljuju nova pravila ponašanja na proslavama Božića.
Pravila ponašanja na proslavama Božića
Čovjek je u prednosti ukoliko je „hladne glave“ na proslavi. Ako šef za vrijeme proslave, možda pod uticajem alkohola radnika ne persira, neophodno je narednog dana s njim razgovarati i provjeriti koliko je to on mislio ozbiljno. Najvažnije pravilo za proslavu Božića glasi: „Na proslavu treba otići“.
Carolin Lüdemann (Karolina Lideman), članica Vijeća za bonton kaže da je dobro otići na poslavu Božića i ako ona nije u toku radnog vremena. „To je dokaz angažmana i zainteresovanosti za firmu i kolege i poslije radnog vremena. To je posebno dobro za rukovodioce“, kaže Lüdemannova i napominje: „Onaj ko ne dođe na proslavu ili zakasni, saradnicima pokazuje da smatra da to nije vrijedno“. Carolin Lüdemann savjetuje da se proslave Božića posjećuju i da se iskoristi prilika za razgovor sa manje poznatim kolegema.
Carolin Lüdemann navodi primjer jednog Nijemca kojeg je na proslavi Božića u Londonu iznenada poljubila nepoznata žena. Sav iznenađen nije ni primjetio da stoji ispod grančice imele. Za imelu se vjeruje da je magična biljka. I Rimljani su smatrali da je imela sveta biljka, pa bi u vrijeme Božića ukrašavali glave njenim mladicama, kako bi se zaštitili od zla. Postoji vjerovanje da poljubac ispod imele donosi sreću.
Autori: Silke Wünsch / Mehmed Smajić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić