1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Blago koje nestaje

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ustanovljena je Dejtonskim sporazumom. BiH u zaštiti kulturnog naslijeđa zaostaje za regionom. Da li je to posljedica nedostatka novca, opće nebrige ili političkih trvenja?

Tri naroda, 17 nacionalnih manjina, četiri velike religije i četiri kulturno-civilizacijska kruga, mediteranski, srednjoevropski, bizantski i orijentalno-islamski, stoljećima su stvarali bogatu bosanskohercegovačku kulturnu baštinu. Stari utvrđeni gradovi, nekropole stećaka, vrijedni sakralni objekti, samo su dio kulturno-hitorijskog naslijeđa BiH koje je u najvećoj mjeri i danas ugroženo.

Strategija kulturne politike u BiH, dokument Vijeća ministara iz 2008., stanje ovog naslijeđa definira nazivom kampanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH - "Kulturno pamćenje - blago koje nestaje". Krajnji cilj i ovog dokumenta i kampanje je donošenje državnog Zakona o kulturno-historijskom naslijeđu i definiranje institucija kulture od općeg, državnog interesa.

Tvrđava Gradina iznad Srebrenika

Tvrđava Gradina iznad Srebrenika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

Ovoga proljeća Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH obilježava deset godina rada. Predsjedavajuća Komisije, Amra Hadžimuhamedović, ističe da je ova državna institucija 2010. godine dobila najprestižniju svjetsku nagradu, nagradu Evropske unije "Europa Nostra" za, kako je obrazloženo, posvećenost u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa.

"Kulturno-historijsko naslijeđe, naravno, jeste temelj i svjedočanstvo kontinuiteta svake zajednice, ali istovremeno je mnogo više od toga. Svjedoči o univerzalnim vrijednostima koje, zapravo, ne poznaju granice ni kulturnih ni nacionalnih ni religijskih zajednica," kaže Hadžimuhamedović, ali dodaje da, i pored postignutih rezultata, rad Komisije prate brojni problemi, te da je kulturno naslijeđe BiH "još uvijek u cijelosti ugroženo".

Stari grad u Hercegovini iznad Hutovog blata

Stari grad u Hercegovini iznad Hutovog blata

"Ugroženo je nesistematičnim djelovanjem, nepostojanjem dovoljnog broja kompetentnih stručnih, kako institucija tako i pojedinaca koji se mogu suočiti sa problemima, nesistematičnim planiranjima budžeta na entitetskim i nižim razinama unutar države, nepostojanjem redovnog budžeta za radove na kulturnom naslijeđu na državnom nivou i stalnim političkim i ideološkim djelovanjem", ističe Amra Hadžimuhamedović.

Posljedica vremena u kojem živimo

Magistar Mirko Babić, direktor Muzeja Semberije u Bijeljini i jedini aktivni arheolog u cijeloj sjeveroistočnoj BiH, smatra da je sve posljedica vremena "bremenitog ekonomskim problemima", zbog čega nema dovoljno sredstava i institucija za održavanje kulturnog naslijeđa.

"Mi nemamo Regionalnog zavoda za zaštitu kulture i to je naš glavni nedostatak. Na žalost, mnoga su naša iščekivanja iznevjerena za ovih 15, 20 godina. Zaista smo mislili da će taj aneks osam biti poštovan i da je on smišljen da se pomognu naši spomenici kulture," kaže Babić i dodaje:

"Postoji ta Komisija za nacionalne spomenike BiH u Sarajevu, ona vodi neku svoju posebnu administraciju, ja bih rekao, to je jedan birokratizovani aparat. Nadležnost entitetskih zavoda za zaštitu spomenika kulture nije jasno određena u odnosu na tu komisiju. U svakom slučaju, stvorena je jedna pravna nejasnoća koja najviše pogoduje uništavanju kulturnih dobara", ističe on.

Most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu

Most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu

Jelena Kadić, načelnica Odjeljenja za zaštitu prirodnog naslijeđa u entitetskom Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS u Banjoj Luci, kaže da prirodno naslijeđe nije u nadležnosti komisije u Sarajevu.

"Zavod je u posljednjih pet godina, zaista, dosta toga uradio i zadovoljni smo na neki način rezultatima koje smo postigli, mada to dosta sporo ide. Dakle, dosta smo napredovali, ali, naravno, još je to u povoju. I predratna Bosna i Hercegovina, u tom smislu, nije imala baš mnogo rezultata."

Maćehinski odnos države

Docent dr Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona i profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, ističe "maćehinski odnos države prema kulturi".

"Država nije imala izgrađen odnos prema ovom važnom segmentu. Važnom, jer nijedno se društvo nije oblikovalo na pravi način bez kulture. Kultura oblikuje na pravi način društvo. Mi na nivou države, prije svega, nemamo krovno zakonodavstvo za brojne važne oblasti kulture", kaže Šabotić, istakavši da provedba "Strategije kulturne politike u BiH" nije dala rezultate.

"Da nije dala rezultate, najbolje pokazuju najnovija zbivanja i odnos društva i države prema krovnim državnim institucijama kulture kakve su Zemaljski muzej i Nacionalna biblioteka u Sarajevu i druge institucije."

Jedna od brojnih nekropola stećaka kod Stoca

Jedna od brojnih nekropola stećaka kod Stoca

Edin Mutapčić, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli i urednik časopisa "Baština", kojeg izdaje Zavod za zaštitu spomenika Tuzlanskog kantona, ističe da je odnos prema kulturi odraz ukupnog stanja u državi.

"Problem Zemaljskog muzeja nije problem samo Zemaljskog muzeja. To je problem i Galerije u Tuzli i ovog Zavoda za zaštitu spomenika, to je problem i muzeja, to je problem i biblioteka. Mi imamo u Bosni i Hercegovini problem, koji je možda i najznačajniji, da više nemamo kvalitetnog protoka knjige."

Najugroženiji spomenici

Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, čija tri člana imenuje Predsjedništvo BiH, a dva međunarodna zajednica, obavezujuće su za sve nivoe vlasti. Komisija je do sada nacionalnim spomenicima BiH proglasila 654 pokretna i nepokretna kulturna dobra, a još 526 takvih dobara nalazi se na privremenoj listi, do konačne odluke. Pri tome, 67 nacionalnih spomenika je izuzetno ugroženo, a među njima most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, helenistički grad Daorson u Oršanićima kod Stoca, te prahistorijska gradina, stari grad Sokolac kod Bihaća.

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić