1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bjelorusija kao ruska vojna baza

Rusija bi, kao reakciju na jačanje snaga NATO-a u Istočnoj Evropi, mogla pojačati svoje snage u Bjelorusiji. Koji vojni kapaciteti tamo već postoje, a koje obaveze ima vlada u Minsku prema Moskvi?

Rusko ministarstvo odbrane je u posljednje vrijeme više puta istaklo kako je Bjelorusija "isturena tvrđava". Tako je, nakon informacija o tome da SAD, odnosno NATO-savez prebacuje teško naoružanje ka Istočnoj Evropi, odnosno Baltičkim državama, ruski general Jurij Jakubov saopštio da će "nastupiti bitne promjene unutar ruskih trupa u Bjelorusiji". U nekim ruskim medijima je čak bilo riječi i o "dijelovima ruskog raketnog sustava" koje se navodno nalaze na teritoriji susjedne države.

Važne ruske baze

SAD su najavile prebacivanje teškog oružja ka istoku Evrope

SAD su najavile prebacivanje teškog oružja ka istoku Evrope

"U Bjelorusiji nema ni ruskih trupa, niti ruskih raketa", tvrdi u razgovoru za DW ruski vojni ekspert Aleksander Golz. Međutim, tamo ima više vojnih objekata važnih za vladu u Moskvi. Rusija tako u mjestu Gancavičiju ima sistem za rano upozorenje od raketnog napada. U Vilejki se nalazi zapovjedno mjesto ruskih podmornica. Na aerodromu u Baranavičiju su od 2013. stacionirani ruski vojni avioni, a na aerodromu u Babrujsku je planirana čak i uspostava ruske vazduhoplovne vojne baze.

Andrej Porotnikov, šef istraživačkog projekta Belarus Security Blog, također naglašava da u Bjelorusiji nisu stacionirane ruske trupe koje bi bile u stanju da izvedu neki napad. "U ruskim objektima u Vilejki i Baranavičiju radi oko 1000 vojnika. To su tehničari, vezisti i straža. Vojni aerodrom u Baranavičiju je pod kontrolom bjeloruske armije."

Posljedice konfrontacije za vladu u Minsku

Porotnikov: Moskva bi mogla Bjelorusiju uvući u konflikt

Porotnikov: Moskva bi mogla Bjelorusiju uvući u konflikt

Porotnikov smatra da posljednje izjave o jačanju ruske armije u Bjelorusiji ukazuju na "sindrom imperijalističkog razmišljanja". To je indikator onoga o čemu se raspravlja u ruskom državnom vrhu. Iako ratna retorika dolazi obično iz usta onih Rusa koji ne donose odluke, Porotnikov upozorava: "Ako neko u Rusiji zapadne u "ratničko raspoloženje" onda Bjelorusija može da bude samo na gubitku. Vlada u Minsku biće uvučena u konfrontaciju sa Zapadom. Neće više biti pokušaja da se sa Zapadom normalizuju odnosi. Neće više biti kredita MMF-a, a sankcije Zapada Bjelorusiji neće biti povučene."

Porotnikov vjeruje da će se u slučaju zaoštravanja konflikta između Rusije i Zapada, na stolu predsjednika Aleksandra Lukašenka naći prijedlog Kremlja da se u Bjelorusiji stacioniraju ruske rakete i tenkovske brigade.

Predviđena zajednička odbrana

Vojni ekspert bjeloruskog portala "belrynok.by" Aleksander Alesin je uvjeren da Minsk neće izdržati pritisak Moskve ukoliko ona odista zatraži da pojača svoje vojno prisustvo u susjednoj zemlji. On smatra da će se Moskva pozvati na "Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije" iz 1999. godine. Ugovor predviđa uspostavu zajedničkog "odbrambenog prostora" i zajedničke armije. Stacioniranje ruskih trupa na bjeloruskoj teritoriji, prema tom ugovoru, moraju da odobre vrhovni komandanti armija, dakle Lukašenko i Putin.

Ruski predsjednik Putin na jednoj vojnoj manifestaciji

Ruski predsjednik Putin na jednoj vojnoj manifestaciji

Lukašenko vrluda između Istoka i Zapada

Aleksander Golz ipak ne vjeruje da bi Lukašenko pristao na stacioniranje ruskih trupa. On je do sada spretno vrludao između Rusije i Zapada. Predsjednik Bjelorusije se odlično snalazi u diplomatskim nadmudrivanjima i koristi se ruskim kompleksom nastalim zbog urušavanja nekadašnje imperije, tvrdi Golz.

S tim se slaže i Aleksandar Alesin. Ipak, on naglašava da svako zaoštravanje situacije na granicama Bjelorusije smanjuje Lukašenku prostor za djelovanje. Alesin smatra da su kontraproduktivne i ruske i najave NATO-saveza o jačanja trupa. Konflikt između Zapada i Rusije bi tako mogao zadobiti vlastitu dinamiku i imati nepovratne posljedice.

Preporuka redakcije