1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Biskupi žele BiH bez enitetske podjele

U Banjaluci je u organizaciji Hrvatske narodne zajednice održan okrugli sto o reformi BiH na osnovu prijedloga biskupske konferencije BiH. Istaknuto da je Dejtonski sporazum stavio Hrvate u BiH u neravnopravan položaj.

default

Sjedište biskupije u Banjaluci

Ustavno pravni položaj hrvatskog naroda, a samim tim i druga dva naroda u BiH, bio bi pravednije uređen u jedinstvenoj, cjelovitoj i decentralizovanoj državi koja bi morala ići u dva pravca, opštinskom i regionalnom nivou vlasti. Ovo su stavovi su koje su bh. biskupi iznjeli kao prijedlog za buduće društveno-pravno uređenje BiH. To je bila i polazna osnova za dalju raspravu o ovom pitanju na okruglom stolu o polozaju Hrvata u BiH. Biskup, Pero Sudar smatra da bi decentralizovana BiH funkcionisala na način da ni u jednoj regiji ni jedan narod ne bi mogao imati više od 40 procenata izvršne i zakonodavne vlasti:

«Time bi se ostvarila zaštita konstitutivnosti naroda. Sdruge strane bi se omogućio veći povratak i ponovno uspostavljanje multietničkog tkiva BiH a općine koje bi se organizirale po ovom prijedlogu na temelju izbornih rezultata bi štitile građanska i ljudska prava svakoj osobi. I tu se zapravo odvija život. »

Neodrživost društvenog uređenja BiH

Nepravilna podjela zemlje rezultirala je nefunkcionalnošću i neodrživošću društvenog uređenja države, jedna je od poruka sa okruglog stla. Potpredsjednik HNZ-a Antun Horvat istakao je da će ova stranka uskoro izaći u javnost nakon sumiranja rezultata sa ove konferencije, te da BiH ovako uređena ne pruža Hrvatima dovoljan stepen ljudskih prava i sloboda. Horvat dodaje da BiH mora imati tri novoa vlasti:

« U općini čovjek treba ostvariti svoja prava kao građanin i funkcije koje sada ima država i entiteti bi trebali postepeno prelaziti na tu osnovnu razinu na kojoj se ostvaruju osnovna ljudska prava. »

Ustav BiH može se mjenjati jedino u parlamentu BiH i to kada rješenje ponudi ustavno-pravna komisija ovog tijela. Promjena Ustava BiH u smislu izgradnje moderne i decentralizovane države ne može se desiti ao se u cijeli proces ne uključi međunarodna uajednica, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović.Prema njegovim riječima u BiH su još uvijek velike razlike između predstavnika političkih stranaka što predstavlja končnicu za rješavanje ovog bitnog pitanja koje je pred BiH, a samim tim i položajem Hrvata u ovoj državi:

«Ustavne promjene podrazumjevaju da se struktura vlasti u BiH izgrađuje na standardima dostignutim u razvijenim evropskim državama. Znači, najviše tri nivoa vlasti – lokalni, regionalni i državni. Ustavne promjene u BiH ne mogu se izvesti odjednom. One traže postupnost.»

Ideja federalizacije BiH prihvatljiva je za biskupsku konferenciju, s tim da federalne jedinice ne budu organizovane isključivo na nacionalnoj osnovi, već da regije budu funkcionalne u kojoj ni jedan narod ne bi imao manje od 30 procenata zastupljenosti. U suprotnom, to bi bilo razbijanje BiH i nastavak događaja sa početka 90-ih kada je skoro 70 proceta Hrvata protjerano iz svojih domova.