1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Biogorivo šteti okolišu i povećava glad na svijetu

Do kraja ožujka bi se na svim benzinskim crpkama u Njemačkoj trebala naći nova mješavina benzina "Super E10". To je super benzin s desetopostotnim udjelom biogoriva etanola. Ali, to je pogrešan put, smatra Johannes Beck.

Benzinska crpka sa biogorivom

Na njemačkim benzinskim crpkama moguće točiti i biogorivo

Uvođenje nove mješavine benzina je u skladu s ciljevima Europske unije. Zajedno s njemačkom vladom, EU želi u budućnosti bigorivima sve više zamijeniti naftu. Argument je da bi biogoriva ujedno trebala biti pogodna za okoliš. No nije sve što se naziva "bio" zaista dobro za okoliš. Tako postoji tek nekolicina biogoriva, koja zaista pogoduju okolišu. U to spadaju biogoriva koja se prave od otpada. Ali odgovarajućeg otpada ima samo u ograničenim količinama.

Kukuruz

Amerikanci ulažu u biogorivo od kukuruza

Ako je, međutim, cilj da se u velikim količinama zamijeni nafta, onda se na ogromnim površinama moraju zasaditi potrebne sirovine kako bi se od njih pravio biodizel ili etanol. SAD, koje su zajedno s Brazilom vodeći proizvođač biogoriva, pritom se oslanjaju prije svega na kukuruz. Ali to klimi na svijetu nimalo ne pomaže. Jer, pri uzgoju kukuruza nastaju velike količine po klimu štetnog plina duüiönog monoksida ili smijavca (N2O). Osim toga, potrebno je dosta energije kako bi se od kukuruza dobio etanol. Onaj tko "toči" etanol proizveden iz kukuruza tako prouzrokuje otprilike isto toliko stakleničkih plinova kao i oni koji dalje toče klasični benzin. To su rezultati istraživanje švicarskog Saveznog ureda za okoliš.

Katastrofalna ekološka bilanca - uništavanje prašuma zbog biogoriva

Najgori primjer je palmino ulje iz jugoistočne Azije, koje se također koristi za proizvodnju biodizela. U Maleziji i Indoneziji je proteklih godina zapaljeno na tisuće kvadratnih kilometara tropskih šuma zbog plantaža namijenjenih proizvodnji palmskog ulja. To je posebice katastrofalno jer se često pale i šume koje se nalaze na tresetnom tlu. Tako se u atmosferu oslobađaju ogromne količine stakleničkih plinova. Samo na Sumatri je krčenje šuma s tresetnim tlom, prema podacima WWF-a (World Wide Fund for Nature, u razdoblju između 1990. i 2002. godišnje prouzrokovalo oko 1,1 gigatone ugljiönog dioksida CO2. To je više nego što cijela Njemačka godišnje prouzrokuje stakleničkih plinova!

Pritom valja napomenuti i da se krčenjem ovih šuma zarad plantaža gube neke životinjske i biljne vrste, kao i životni prostor za čovjeka. U međuvremenu je Europska unija reagirala i počela zahtijevati certifikate za biogoriva. Tako bi se trebalo spriječiti da se zbog proizvodnje biogoriva uništava prašuma.

Tropska šuma u Brazilu

Tropska šuma u Brazilu

Biogorivo vs. životinjska i biljna raznolikost

U Europskoj uniji se tako sve više probijaju druge vrste biogoriva s boljim takozvanim ekološkim bilancama. To se prije svega odnosi na etanol dobiven iz šećerne trske. Na tome području je Brazil najveći proizvođač na svijetu. Gorivo dobiveno iz šećerne trske je pritom mnogostruko efikasnije nego gorivo dobiveno od kukuruza, raži ili pšenice.

Međutim, šećerna trska i većina ostalih za proizvodnju biogoriva podobnih biljaka raste dobro samo u tropskom i suptropskom području. To znači: upravo tamo, gdje se nalaze šume i ekosustavi koji su najbogatiji životinjskim i biljnim vrstama.

Usporedo s takvim razvojem bi cijene za namirnice drastično porasle jer ne bi bilo dovoljno slobodnih obradivih površina da istovremeno utažimo našu glad za gorivom i hranom.

Biogorivima će se i dalje uništavati klima

Crpka i prazan tanjur

Većim potrebama za biogorivom ne bi bilo dovoljno površina za uzgoj namirnica

Samo da bi se dostignuo cilj Europske unije, a to je do 2020. koristiti najmanje deset posto biogoriva, trebale bi se osigurati nove agrarne površine veličine jedne Irske. Taj podatak je izračunao londonski Institut za Europsku politiku okoliša (IEEO).

Stoga bi se EU trebala odreći svoji ciljeva u svezi s biogorivom. Dobijanje biogoriva po cijenu nastajanja poljoprivrednih monokultura - to je pogrešan put. Tako se priroda i klima neće zaštititi, nego i dalje uništavati.

Put do prometa pogodnog za okoliš mora biti jedan drugi: automobili se moraju proizvoditi tako da su efikasniji i da troše manje goriva. Treba širiti mrežu sredstava javnog prijevoza, a promet bi generalno trebalo umnogome reducirati kroz inteligentno urbanističko planiranje.

Autor: Johannes Beck; pripremila: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Z. Arbutina

Preporuka redakcije