1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Bilo kakav posao - samo da je u Evropi

Skoro svaki dan smo sučeni sa slikama izbjeglica koje u olupinama od brodova i krhkim čamcima pokušavaju da se domognu obale evropskih zemalja. Lampeduza i Kanari su ostrva na koje takvi brodovi najčešće pristaju.

Južna Španija je prvi cilj izbjeglicama iz Afrike

Južna Španija je prvi cilj izbjeglicama iz Afrike

Te izbjeglice, koje pokušavaju doći do Evrope su kap u moru od 200 miliona migranata u svijetu, stoji u godišnjem izvještaju Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Većina migranata ne putuje malim čamcima nego dolazi s turističkom vizom i pokušava da ostane u zemlji koja im pruži gostoprimstvo, kaže Šervez Apav (Gervais Appave). Apav je jedan od eksperata koji potpisuje godišnji izvještaj organizacije IOM. Glad nije jedina stvar koja ih tjera da promijene zemlju u kojoj žive, mnogo više je to proces globalizacije, kaže on.

"Glavni zaključak ovog izvještaja jeste da globalizacija kao posljedicu ima veću mobilnost ljudi, posebno onih koji u jeku raznih privrednih procesa pokušavaju da dođu do posla." ističe Apav.

Evropa treba radnu snagu

U takve migrante spadaju dakle i njemački ljekari koji se sele da rade u Švajcarsku, ili neki profesor koji preuzme katedru u Kaliforniji. Globalni pokušaji da se privuče što više visokokvalifikovane radne snage imaju sve više uticaja na migracije stanovništva. Osim toga, u industrijskim državama postoji i tržište rada za srednje- i niskokvalifikovanu radnu snagu. U tim zemljama je sve teže naći domaće radnike za te poslove. Taj trend će se u narednih 50 godina još pojačati, smatra Apav. "Prosječna starost stanovnika Evrope postaje sve veća. Broj radno sposobnih opada. Posebno će nedostajati radnika u zdravstvu. Stoga smatramo da bi u budućnosti morali postojati programi, kako za dolazak kvalifikovane, tako i za dolazak nekvalifikovane radne snage."

U Njemačkoj deset miliona useljenika

Bez dolaska radne snage iz inostranstva broj radnika u industrijskim državama bi do 2050. mogao da opadne za 20 odsto. Danas u svijetu ima dva i po puta više migranata nego 1965. Samo između 2000. i 2005. je svake godine u te zemlje stizalo oko tri miliona ljudi. Njemačka je s oko deset miliona useljenika najvažniji njihov cilj u Evropi. Organizacija IOM traži da se politika konkretnije posveti procesu useljavanja. Migracije se ne smiju posmatrati kao prijetnja, nego kao popratna pojava globalizacije, ali istovremeno i šansa.

Šervez Apav na to kaže: "Moramo se zapitati kako da se odnosimo sa novim mobilitetom ljudi i promjenama koje to donosi. Migracije traže promjene. Kako možemo obezbijediti da društvo ostane netaknuto uprkos promjenama te da i dalje slijedi zajedničke vrijednosti? Kada sebi postavimo ta pitanja, onda ćemo izvući i najviše koristi iz procesa migracija."

Finansijska kriza bi mogla donekle smanjiti migracije stanovništva. Međutim, u spomenutom izvještaju se pretpostavlja da će, čim prođe kriza, porasti potreba za radnom snagom. To će ponovo pokrenuti cijeli proces.