Biljana Plavšić uskoro na slobodi

Predsjednik Haškog tribunala Patrik (Patrick) Robinson odobrio je prijevremeno puštanje na slobodu Biljane Plavšić pošto će krajem oktobra odslužiti dvije trećine kazne od 11 godina na koju je osuđena zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u BiH.

Iz objavljenje odluke sudije Robinsona proizilazi da će Plavšićeva (79) moći da bude oslobođena iz švedskog zatvora Hinseberg već 27. oktobra, budući da joj 24. oktobra ističe dvije trećine kazne. U obrazloženju odluke, predsjednik Tribunala je naznačio da je Plavšićeva "kako izgleda, pružila dokaze značajne rehabilitacije" tokom boravka u zatvoru.

Pomilovanje i zbog lijepog ponašanja

Sudija Robinson je u vidu imao i to što je Plavšićeva priznanjem krivice za progon Bošnjaka i Hrvata u BiH još 2002. godine "prihvatila odgovornost u ranoj fazi postupka". Plavšićeva je, takođe, izrazila kajanje zbog žrtava, uz nadu da će to pružiti utjehu njihovim porodicama, piše u odluci. U švedskom zatvoru, ponašanje Plavšićeve je bilo dobro, iako nije učestvovala u organizovanim aktivnostima, a ukorena je samo tri puta zbog sitnijih prekršaja, piše u odluci.

Napominjući da Plavšićeva nije bila ispoljavala pretjeranu volju da sarađuje s haškim tužilaštvom, sudija Robinson je ocijenio da je dovoljno to što je ona svjedočila u procesu protiv Momčila Krajišnika. Odluci o puštanju Plavšićeva usprotivio se samo jedan sudija Tribunala koga je Robinson konsultovao, ne navodeći ime toga sudije.

Genocid i ratni zločini?

Plavšićeva (79) je jedna od najstarijih političkih liderki koju je osudio Sud Ujedinjenih nacija. U februaru 2003. osuđena je na zatvorsku kaznu zbog zločina protiv čovječnosti, a od juna 2003. kaznu izdržava u zatvoru Hinseberg u švedskom gradu Orebou. Prije odlaska u Švedsku, godinu i po je provela u kućnom pritvoru u Beogradu.

U dogovoru sa tadašnjom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte Plavšićeva je priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti u BiH, odnosno progon nesrpskog stanovništva u BiH, a tužioci su zauzvrat odustali od sedam ostalih tačaka optužbe koji su je teretili za genocid i ratne zločine. Bivša predsjednica Republike Srpske priznala je u oktobru 2002. krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u BiH 1992. godine.

Autor: Mehmed Smajić (beta / fena / afp)

Odg. urednica: Marina Martinović