Bila kriza ili ne - igračke se uvijek kupuju

Među predstavljenim igračkama na sajmu u Nürnbergu je ove godine oko 70.000 novina: od modela željeznice i drugih tehničkih igračaka, preko knjiga i multimedijskih proizvoda, pa do lutaka i plišanih životinja. Izlagači, koji na najvećem sajmu igračaka na svijetu predstavljaju svoje igračke, dolaze u Nürnberg iz 62 zemlje. U Njemačkoj je raspoloženje na tom tržištu posebno pozitivno. "Protekle tri godine je bila izrazito dobra situacija u klasičnoj industriji igračaka u Njemačkoj. I to puno bolja nego u većini zemalja oko Njemačke. Tu se posebice treba spomenuti španjolska industrija, gdje situacija trenutačno nije baš dobra", kaže Ulrich Brobeil, direktor Njemačkog saveza industrije igračaka.

Natjecanje u darivanju igračaka

Njemački proizvođači su se dosad dobro nosili s gospodarskom krizom u Europi, ali ih svejedno čekaju daljnji izazovi. Na primjer situacija u Kini, gdje Nijemcima probleme stvara situacija na tržištu rada, kako navodi Brobeil: "Jednostavno je postalo teško pronaći radnike u Kini. Osim toga, povećavaju se troškovi sirovina i transporta, a i jaka kineska valuta Nijemcima stvara probleme. To su, znači, brojni faktori, koji posljednjih godina situaciju nisu nimalo olakšali."

U međuvremenu se na tržištu može uočiti povratak proizvodnje, ne u prvom redu u Njemačku, već uopće u Europu, prije svega u istočnu Europu. Dok je do prije nekoliko godina još više od 70 posto igračaka prodanih u Njemačkoj proizvedeno u Kini, u međuvremenu je to tek oko 60 posto, procjenjuje Brobeil. A tu je još i demografski razvoj u Njemačkoj i ostalim industrijskim zemljama. Ali Brobeil smatra da će, unatoč činjenici da se rađa sve manje djece, ta branša i dalje bilježiti rast. "Djeca danas jednostavno imaju više igračaka. Razlog tomu je što zbog demografskog razvoja dana ima više i djedova i baka, više onih koji kupuju darove i koji i imaju novac za to. Daljnji razlog je zasigurno i taj što ima više razvoda i s tim u svezi i više takozvanih patchwork obitelji. Tako da se gotovo može kazati da nastaje pravo natjecanje u darivanju."

Igračke za sinove i očeve

Usto se mora napomenuti da se igračkama ne igraju samo djeca. U međuvremenu oko 20 posto igračaka u Njemačkoj za sebe kupuju odrasli. A i na području igara koje su namijenjene i očevima i sinovima je između 2008. i 2011. zabilježen rast od gotovo 30 posto, pojašnjava Brobeil. Neki muškarci naime u ulozi oca i dalje žive svoj dječji san sastavljanja modela željeznice, brodova, zrakoplova ili vozila na daljinski upravljač.

Elektronske igračke, koje se predstavljaju na sajmu u Nürnbergu, međutim ipak nisu samo za očeve, već i za djecu koja sve više otkrivaju svijet novih medija, kaže šef sajma Ernst Kick. "Posebice kroz tehnologiju pametnih telefona i tablet računala je nastala nova generacija igračaka, koja nam je ove godine novi segment", pojašnjava Kick.

Pametni telefoni sve više sastavni dio igračaka

U fokusu proizvođača su pritom i oni najmlađi, pa se tako na sajmu ima priliku vidjeti i zvečke u kojima postoji držač za mobitel. A postoji i mogućnost učenja na dodir, odnosno ako beba dodirne figuru na ekranu, kompjuterski glas izgovara o kojem dijelu tijela se radi. Jesu li zbog toga razvoja ugrožene klasične igračke? Ne, kaže Ernst Kick: "Uvijek ćemo imati klasične igračke, koje su postojale do danas. I one koje su u modi, a s kojima se djeca igraju već više od 30 ili 40 godina. Ali će doći do obogaćivanja kroz elektronske komponente, kroz digitalizaciju, što će otvoriti svijet igračaka, dovesti do većeg korištenja mozga pri igranju i do više zabave."

Tako će pametni telefoni i tablet računala sve češće biti sastavni dio neke igračke. Na primjer kod Ferbyja, plišane životinje koja je krajem 90-ih bila veoma popularna kod djece i koja je modernizirana. Tako Ferby sada može pričati, plesati, pomjerati uši, a pomoću pametnog telefona ga se može i hraniti pečenom piletinom. Osim toga, toj plišanoj životinjici je, ovisno od toga kako se dijete ophodi prema njoj, ugrađeno i razvijanje karaktera tako da gunđa ili se mazi.

Autorice: Insa Wrede / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina