1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Bila jednom jedna štedna knjižica..."

Kao pozitivan signal za pravnu državu Hrvatsku komentiraju listovi na njemačkom jeziku presudu Ivi Sanaderu. Listovi se, pored toga, osvrću i na presudu iz Strasbourga u slučaju starih štediša Ljubljanske banke.

Štedne knjižice iz bivše Jugoslavije

Štedne knjižice iz bivše Jugoslavije

"Bila jednom jedna štedna knjižica" naslov je članka minhenskog Süddeutsche Zeitunga (SZ), u kojemu se list osvrće na dugogodišnju borbu starih štediša, mahom tzv. gastarbajtera iz bivše Jugoslavije, za povratom njihove ušteđevine u Ljubljanskoj banci. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je naime nedavno presudio u korist troje štediša iz Bosne i Hercegovine, da njima i svima na koje se to odnosi, Slovenija i Srbija moraju isplatiti njihovu štednju.

Saldo u štednoj knjižici

Mnogi ljudi su vjerovali Slovencima i svoj novac marljivo štedjeli

Vjerovali Slovencima, jer su važili kao štedljive "Švabe Balkana"

SZ piše da, kako bi se cijela priča o kojoj se vodio proces u Strasbourgu mogla razumjeti, "mora se baciti pogled natrag nekoliko desetljeća. Tada su stotine tisuća ljudi iz Jugoslavije hrlili u zapadnu Europu kako bi tamo radili. Mnogi od njih su došli u Njemačku. Kako su u srcu često bili u svojoj staroj domovini i poslije se htjeli vratiti, slali su kući sve ono što su mogli uštedjeti i odvojiti od usta. Na primjer u Ljubljansku banku u jugoslavenskoj republici Sloveniji. Jer Slovenci su važili kao vrijedni, marljivi, ambiciozni - takoreći Švabe Balkana. Kad je Jugoslavija osamdesetih godina zapala u gospodarsku krizu, taj financijski institut je u Njemačkoj ciljano vrbovao gastarbajtere.

Momir Kurušić

Mnogi štediše i njihovi nasljednici neumorno vode borbu za svoj ušteđeni novac. Na fotografiji: štediša Momir Kurušić

Banka je usto isplaćivala i visoke kamate na devizni saldo, sedam, osam ili nekad i deset posto. Gastarbajteri su slali novac i dobili jednu malu zelenu štednu knjižicu. I u toj knjižici je stajalo da država Jugoslavija osobno jamči za novac. Ali od tada je prošlo puno vremena. Jugoslavije nema više. A ni banke. 1991. se raspala država, a i Ljubljanska banka. Cjelokupni kapital banke je 1994. prenesen na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku. Ali za ušteđevinu brojnih gastarbajtera se ta banka ne osjeća odgovornom, kao ni vlasti nove države", pojašnjava SZ.

Radi se o ušteđevinama od više milijardi eura

List dalje piše da su se zbog tog vječitog Ne, mnogi štediše ili njihovi nasljednici jednostavno odustali i svoju zelenu knjižicu sklonili na stranu. "Drugi naprotiv nisu odustali i bore se već puno godina. Troje neumornih je stoga prije nekoliko godina završilo i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu - nakon što su se mukotrpno i skupo tužili kroz sve druge instance. I tamo su sada dobili za pravo. Platiti bi sada trebale zemlje nasljednice, zato što je država Jugoslavija nekada jamčila." SZ dodaje i činjenicu da se sudska odluka odnosi i na ostale štediše "u istoj situaciji" te da je to dalekosežna odluka, jer je riječ najvjerojatnije o ušteđevinama od više milijardi eura.

Logo Nova Ljubljanska banka

Nova Ljubljanska banka (NLB) je nasljednica Ljubljanske banke

List međutim napominje i da se još ne zna što ta odluka Europskog suda za ljudska prava konkretno znači, jer taj sud nije EU sud. SZ s tim u svezi prenosi procjenu Petera Mattila, odvjetnika mnogih jugoslavenskih štediša iz Njemačke, koji navodi: "Vjerojatno će se države (Slovenija i Srbija, op.a.) ponašati jednostavno mirno. Ali je situacija sada definitivno postala teža za njih, a bolja za štediše." Mattil za SZ dodaje da je vjerojatnije da će štediše radi svojih potraživanja morati pred sudove u Sloveniji i Srbiji, ali da će im pritom presuda suda u Strasbourgu biti od velike pomoći, "jer ignorirati presudu, sudovi ne mogu", zaključuje SZ.

Sanader je upao u skandal većih razmjera

Prvostupanjska presuda bivšem premijeru Hrvatske Ivi Sanaderu od deset godina zatvora i novčanom kaznom od oko pola milijuna eura je tema mnogih komentara njemačkih, ali i austrijskih i švicarskih listova.

Ivo Sanader

Sanader dobio deset godina zatvorske kazne zbog korupcije

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi da u utorak izrečenom presudom još nije okončano pravno obračunavanje sa Sanaderovom neslavnom prošlosti. Komentator berlinskog taz-a navodi da je presudom bivšem premijeru zbog korupcije upućen pozitivan signal, ne samo za Hrvatsku, već i za sve zemlje koje su na putu prema EU. "Poruka je: tko želi biti primljen u EU, mora izgraditi stanje jedne pravne države. I kad se to uradi, onda moraju neki od vladajućih političara stati pred kadiju. Ima još dosta posla, tu su još mnogi 'jaki muškarci', koji vuku konce politike, biznisa i korupcije. Spomenimo samo predsjednika srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorada Dodika. U Srbiji, ali i u Sarajevu i na Kosovu bi ozbiljni tužitelji brzo mogli doći do otkrića u mnogim strankama. Ali ti tužitelji to ne smiju. Inače bi, kažu, izgubili svoj posao", navodi se u komentaru taz-a, napominjući ujedno da je Ivo Sanader ustvari upao u jedan skandal većih razmjera, kojega više nije mogao kontrolirati.

Porezni obveznici moraju podmirivati ostavštinu lopova i varalica

"Hypo-Alpe-Adria skandal doduše ima veze s Hrvatskom. Ali su na prljavim i upitnim poslovima te banke zaradili drugi. U usporedbi s utajom drugih, Sanaderova provizija se čini kao sitnica. Milijarde je izgubila bavarska pokrajinska banka (Bayerische Landesbank) u odnosu na Alpe Adria, a austrijski porezni obveznici moraju podmirivati ostavštinu lopova i varalica. Stoga, onaj tko govori o korupciji na Balkanu, treba ujedno inspicirati i neposrednu okolinu. To uostalom važi i za Bruxelles." - zaključuje komentator taz-a.

Filijala Hypo Alpe Adria grupe

I mnogi drugi su umiješani u skandal oko Hypo Alpe Adria banke

Austrijski Die Presse također donosi komentar na tu temu, u kojemu navodi da presuda Sanaderu pokazuje da se ta buduća EU članica suočava sa svojim problemima, ali da se treba suočiti i s drugim bolnim temama. "Čini se kao igra povijesti da je Sanaderova presuda uslijedila samo nekoliko dana nakon oslobađanja onog čovjeka, kojega je Sanader izravno uputio u zatvor: hrvatski bivši general Ante Gotovina je protekli tjedan oslobođen od haaškog Tribunala. Hrvatska je euforično slavila što je njezin 'ratni heroj' Gotovina pušten na slobodu. Ali ta euroforija ne smije zaslijepiti i odvratiti od činjenice da se Hrvatska mora suočiti s još dosta toga iz svoje novije povijesti. I to je staro breme, kojega se treba riješiti." - zaključuje Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić