1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bila je to 2010: Kišobran za euro

EU je u dosada neviđenim akcijama tokom cijele godine na razne načine obezbjeđivala opstanak monetarne unije. Još uvijek je pod znakom pitanja da li će ove mjere imati efekta.

Simbol eura

Euro se ove godine našao u krizi

U januaru 2010. malo ko je shvatao ozbiljnost situacije. Kada se početkom godine slutilo da bi Grčka mogla postati insolventna i da neće biti u stanju da otplaćuje svoje dugove, komesar EU za zajedničku valutu Olli Rehn je smirivao duhove: "Ako do toga i dođe, pronaći ćemo načina da osiguramo stabilnost eurozone." Time je razotkriven i osnovni problem - u slučaju da probleme ima samo jedna zemlja, to ima uticaja na sve ostale.

Olli Rehn

Olli Rehn je početkom godine još smirivao duhove

Podijeljena mišljenja u vladi u Berlinu

Rehnovo obećanje ipak nije prihvaćeno svuda sa oduševljenjem. Njemački šef diplomatije Guido Westerwelle krajem aprila je još uvijek odbacivao mogućnost finansijske pomoći Grčkoj. "Onaj ko prerano iznese novac u izlog, taj će uvidjeti da Grčka neće dovesti u red svoje finansije uz disciplinu koja je sada neophodna."

Nekoliko dana kasnije, početkom maja, ipak je usvojen paket pomoći za Grčku. Vlada u Atini je zauzvrat morala da se obaveže na stroge mjere štednje. O oprečnim mišljenima unutar njemačke vlade govori i izjava ministra za finansije, Wolfganga Schäublea: "Svi Evropljani moraju da brane stabilnost cijele eurozone. To je naš zadatak. Što ga bolje odradimo, to bolje za Evropu i za Nijemce."

Zastave EU i Grčke

Grčka ipak zatražila finansijsku pomoć EU

Šta spada pod "kišobran za stabilnost eura"

Mnogi su upozoravali kako se kriza neće zaustaviti samo na Grčkoj. Jedan od takvih bio je i Frank Engel iz Narodne partije Luksemburga, inače član Evropskog parlamenta: "Ono što se danas dešava u Grčkoj, sutra bi moglo pogoditi Portugal, a prekosutra Španiju. A ako to zahvati Španiju, onda će u krizi biti cijela Evropa, jer ona nema sredstva kojima bi spasila Španiju."

U Briselu je izbila neka vrsta panike. Samo nedjelju dana nakon paketa pomoći za Grčku, usvojen je "kišobran za stabilnost eura". Zajedno sa MMF-om, zemlje EU su formirale fond od 750 milijardi eura. Istovremeno su se sve vlade obavezale na mjere štednje i na veću disciplinu u trošenju budžetskih sredstava. Pier Carlo Padoan, jedan od finansijskih eksperata organizacije OECD, bio je zadovoljan što je korištenje sredstava iz spomenutog fonda bilo povezano sa strogim preduslovima: "Disciplina u trošenju budžetskih sredstava, dovešće i do smanjenja špekulacija na berzama", smatra on.

Zastava EU

750 milijardi eura ispod "kišobrana"

Razvodnjavanje sankcija

Ipak, preduslovi su jedno, a sankcije drugo.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je na susretu s Nicolasom Sarkozyjem u Deauvilleu izašla u susret predsjedniku Francuske i odustala od automatskog uvođenja sankcija državama koje prekrše sporazume o budžetskoj disciplini. Sankcije za takve države su inače bile jedan od glavnih prijedloga Evropske komisije.

Guy Verhosstadt, predsjednik kluba liberala u Evropskom parlamentu je bio razočaran: "Nijemci su deset mjeseci tražili oštre sankcije protiv onih koji se ogriješe o sporazume, a sada su učinili potpuno suprotnu stvar."

Nicolas Sarkozy i Angela Merkel u Deauvilleu

Nicolas Sarkozy i Angela Merkel u Deauvilleu

Na sljedećoj stranici: Panika u Briselu