1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bila je to 2010: Berlin prisutniji na Balkanu

Njemačka vlada u Berlinu je protekle 2010. godine pokazala veći interes za BiH. Početkom godine upriličena je prva zvanična posjeta bosansko-hercegovačkog visokog dužnosnika službenom Berlinu nakon gotovo devet godina.

default

Deutschland Bosnien Angela Merkel und Zeljko Komsic in Berlin

Željko Komšić 12. januara kod kancelarke Merkel

Početak 2010. godine obilježen je prvom posjetom jednog visokog zvaničnika Bosne i Hercegovine Njemačkoj. Nakon skoro devet godina, u službeni Berlin je doputovao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon sastanka sa predsjedavajućim Komšićem izjavila: “Njemačka će i dalje biti partner Bosne i Hercegovine, kada god vi to budete željeli. I sami smo u našoj istoriji prolazili kroz komplikovane periode, pa poučeni takvim iskustvima, možemo vam pomoći pri iznalaženju rješenja za vaše probleme.”

A nakon 14 godina, u glavni grad Bosne i Hercegovine početkom marta otputovao je predsjednik njemačke parlamentarne stranke Zelenih Džem Ezdemir (Cem Özdemir). Ezdemir je ocjenio da su nacionalističke vođe nakon rata ojačale svoju moć, ali da još uvijek postoje umjerene političke snage koje se bore za suživot i zato im je neophodna pomoć Zapada.

“Imam utisak da pojedinci sa Zapada pokušavaju uljepšati situaciju u Bosni i Herecgovini da bi se mogli brže povući iz zemlje. To u ovom trenutku nije opravdano, jer su ratne rane još svježe i zato se za sada ne smijemo povući iz Bosne i Hercegovine.”

Karadžić zatražio izvještaje njemačke obavještajne službe

Kada je parlament Srbije krajem marta usvojio Deklaraciju o osudi zločina u Srebernici, njemački političari su poručili da je to samo prvi korak, nakon kojeg bi odmah trebalo da uslijedi i drugi, i to izručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu.

Christian Schwarz-Schilling

Krisitijan Švarc-Šiling

Samo tri mjeseca kasnije, Radovan Karadžić je zatražio od njemačke vlade da Haškom tribunalu preda prepiske, memorandume i izvještaje njemačke obavještajne službe o isporukama oružja u Bosnu i Hercegovinu 1995. godine. Nijemci su se usprotivili Karadžićevom zahtjevu, jer bi time, kako su naveli, bili narušeni nacionalni i bezbjednosni interesi. Tadašnji njemački ministar za pošte, a kasnije visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling (Christian Schwarz Schilling) je ovaj slučaj prokomentarisao riječima:

“Moguće je da se u njemačkoj dokumentaciji nalaze kompromitujući podaci, na primjer informacija da su Francuska i Velika Britanija švercovale oružje u BiH, a istovremeno se javno protivile ukidanju embarga na oružje.”

Pokrenut projekat “Stub srama” za Srebrenicu

Sredinom godine u Sarajevu je održana ministarska konferencija “Evropska unija i Zapadni Balkan” na kojoj su učestvovali većinom svi ministri spoljnih poslova zemalja Evropske unije. Njemačka je bila od onih zemalja u manjini koje su na konferenciju u Sarajevo poslale niži ministarski nivo. S druge strane, u istom periodu bio je primjetan veliki broj bosansko-hercegovačkih delegacija koji su dolazili u službene posjete Berlinu. Ambasador Tomislav Limov je rekao:

“Mi samo u ovom tjednu imamo 22 različita dužnosnika. Posebno je značajna suradnja kroz parlamente, tako da mi to vidimo kao dobar znak.”

U Berlinu je i ove godine obilježena godišnjica genocida u Srebrenici, a pokrenut je i projekat “Stub srama”. Projektom je predviđena izgradnja monumentalne skulpture na padinama Potočara, koju bi činila dva svijetleća bijela slova U i N visine osam metara. Skulptura bi bila izrađena od 16.744 cipele kao simbol za 8.372 ubijene žrtve genocida u Srebrenici.

Säule der Schande

Dan sjećanja na Srebrenicu - 11. Juli 2010 ispred Brandenburške kapije u Berlinu

Na sljedećoj stranici o „ustavnim promjenama iza zatvorenih vrata“.

Preporuka redakcije