Bil Gejts odlazi u "penziju"

Oko osnivača koncerna “Microsoft“ ima na pretek legendi: kako je kao klinac "srušio" kompjuterski sistem škole, pa je zato izbačen iz školske kompjuterske radionice. Kako je napustio fakultet, da bi sa prijateljem u garaži osnovao preduzeće. Kako je to isto preduzeće iz garaže sa nekoliko dugokosih "hackera", izazvalo i potom nadmudrilo tadašnjeg kompjuterskog giganta, koncern IBM. I kako je taj “Microsoft“, zahvaljujući dalekovidnosti i viziji Bil Gejtsa (Bill Gatesa), konačno postao svjetski koncern - veći, bogatiji i uticajniji nego što je IBM ikad bio.

U tim legendama, naravno i ima zrnce istine, ali priča o Vilijamu Henriju Gejtsu III (Williamu Henryu Gatesu III) je, ipak, malo drugačija: sin imućnog advokata iz Sietla je doista privremeno izbačen iz školske radionice, jer je nešto mutio na školskom serveru, ali godinu dana kasnije je ta ista radionica, zajedno sa njim, razvila kompjuterski program za nadzor uličnog prometa sa kojim je još tamo 1970. godine zaradila 20.000 dolara. Doista je napustio školu, ali zato da bi prihvatio posao programera u Vankuveru u saveznoj državi Vašington. Tek nakon toga je osnovao “Microsoft“, da bi sa 34 godine zakašnjenja konačno dobio diplomu Harvarda, ali počasnu.

Gates je vidio računar u svakom domu - i na milijune kupaca

Što se tiče njegovog ugovora sa IBM-om, u tome ima mnogo više istine kako je Gejts bio kud i kamo dalekovidniji. Konzervativni koncern IBM je u tim danima dobro živio od golemih narudžbi iz vojske, banaka, osiguravajućih zavoda i sveučilišta. U IBM-u je još sredinom sedamdesetih vladalo željezno pravilo da neko, ko na posao ne dođe uredno podšišane kose, u klasičnom odijelu i kravati, može zaraditi trenutni otkaz. U takvom okruženju doista niko od direktora nije mogao ni zamisliti kako će kompjuteri ubrzo stajati u svakom domaćinstvu i u svakoj radnoj sobi.

Konačno, prvi lični kompjuteri koje su sami proizvodili, dakle IBM, su koštali preko 30 hiljada dolara. Utoliko stavka da i “Microsoft“ smije sam prodavati operativni sistem koji se ugrađuje i u IBM-ove kompjutere, nije previše zabrinula direktore IBM-a. To je bila istorijska greška, jer se pojavilo na hiljade mnogo jeftinijih imitata IBM-ovih kompjutera koji su jednako dobro radili sa programima Bil Gejtsa: "Sve je to bilo davno i u međuvremenu su kompjuteri postali sve bolji i bolji. Imali smo privilegiju sa nizom prijatelja, izgraditi firmu u svjetskim razmjerima i imali smo privilegiju biti dijelom nečeg potpuno fascinirajućeg. A pri tome smo tek na početku digitalne revolucije."

Neprijatelja i kritičara nikad nije nedostajalo

Na tom putu dakako da je Gejts stekao i gomilu neprijatelja i kritičara. Doista, ima istine i u tome kako “Microsoft“ gotovo ništa nije izmislio sam, ali je uvijek uspio od tuđe ideje zaraditi gomilu novca. Čak i operativni sistem, koji je postao MS-DOS kupljen je za pukih 30 hiljada dolara i potom prerađen da bi nalikovao Digitalovom CM/S sa kojim IBM nije uspio postići dogovor. Program za pisanje Word tek je teškom mukom uspio slomiti mnogo uspješniji program Word Perfect, tablični kalkulator Excel prilagođena je kopija Lotusovog programa koji se prvi pojavio na tržištu. Grafička površina Windowsa tek je bila blijeda kopija Aplea i tadašnjeg Atarija. Kod, takozvanog, "hardwarea" je još gore: “Microsoftu“ je zapravo veoma dugo trebalo da shvati da postoji nešto kao kompjuterski miš, čak i Windowsima je veoma, veoma dugo trebalo da prihvate činjenicu kako grafičke karte prikazuju više boja od 16.

Upravo sajam zabavne elektronike u Las Vegasu je proteklih godina bilo mjesto, gdje je Gejts najavljivao novu, u pravilu revolucionarnu tehnologiju. Što se i prečesto pretvaralo u "ćorak", od umreženja svih elektronskih uređaja u stanu, sve do ručnog sata, elektronskih knjiga "e-book-a", pa do "Tablet-PC"-a, prenosnika kojeg je sa sobom, zbog težine, mogao imati samo olimpijski pobjednik u dizanju tegova i to jedan veoma bogati dizač tegova.

Velika imovina u Fondaciju za pomoć

Usprkos kritikama, treba istaći i kako je Gejts golem dio svog imetka doista prenio u zakladu za pomoć u zdravstvu i obrazovanju. I usprkos svim ljutnjama "onih koji gledaju pješčani sat", doista se mora reći: bez Bil Gejtsa bi i kompjuteri danas izgledali sasvim drugačije. Usprkos tome, Gejts kaže: "Čitav svijet je sklon nerazmjerno mnogo pažnje posvećivati meni lično. U stvari, “Microsoft“ je uvijek imao nevjerojatnu snagu i ogroman tehnički talent.