1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bijele trake za sve koji nisu Srbi

Srbi i Bošnjaci su prvi put zajednički obilježili stradanja u Prijedoru, Vučić putuje u SAD, a Slovenci su umorni od Grčke. Ovo su regionalne teme o kojima u utorak piše njemačka štampa.

default

Podsjećanje na prijedorske žrtve

„Više od hiljadu Srba i Bošnjaka su prvi put zajednički učestvovali u podsjećanju na ubijene građane u Prijedoru u proljeće i ljeto 1992. godine koje su ubili srpski nacionalisti i vojska. 31. maja 1992. godine „Krizni štab“ je zatražio od građana nesrpske nacionalnosti da na ruke stave bijele trake, a na kuće okače bijele zastave. Nakon toga je počeo teror etničkog čišćenja. Srpski vojnici su tada odveli 27.000 ljudi u koncentracione logore u Omarskoj, Trnopolju, Keratermu i Manjači. Prema najnovijim, nepotpunim podacima u Prijedoru je u ljeto 1992. godine ubijeno 3.176 osoba, među njima 258 žena i 102 djece. U Prijedor su u nedjelju (31. 06.) stigli demonstranti iz Bihaća, Mostara, Sarajeva i Banja Luke. Na glavnom gradskom trgu u Banja Luci nekoliko desetaka ljudi je u šutnji nosilo bijele trake. „Bijele trake podsjećaju ne samo na tadašnja dešavanja, nego i na obilježavanje manjina tokom fašizma za vrijeme Drugog svjetskog rata“, rekao je jedan od učesnika demonstracija. I u Brčkom, Tuzli i Sarajevu su organizirana okupljanja solidarnosti. Demonstranti su tražili da barem bude podignut spomenik ubijenoj djeci u Prijedoru. Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić je do sada odbijao svaki zahtjev za izgradnjom spomenika za žrtve iz 1992. godine, ali je istodobno podigao u gradu herojske statue srpskim vojnicima iz posljednjeg rata“, piše Tageszeitung.

Vučićevo okretanje ka Zapadu

Dnevnik Zidojče cajtung piše o odlasku premijera Srbije Aleksandra Vučića u SAD. U tekstu pod naslovom „okretanje ka Zapadu“ autor Florijan Hasel navodi da je američki potpredsjednik Džo Bajden pozvao Vučića u goste čim je saznao da će „Beograd“ biti prisutan na vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobjede: „Bajden namjerava da ubijedi Vučića da olabavi veze sa Rusijom, ali na prvi pogled se čini da to nema mnogo izgleda na uspjeh. Srbija važi za klijenta Moskve; srpski predsjednik Tomislav Nikolić uvijek nalazi riječi pohvale za ruskog predsjednika Vladimira Putina, a Srbija – i kao kandidat za EU – odbija da uvede sankcije Rusiji.“ Autor dodaje da i mnogi Srbi ne vole Sjedinjene Američke Države već i zbog toga što su one predvodile bombardovanje kojim je 1999. godine „Srbija prinuđena da okonča rat na Kosovu“.

Vucic in Sarajewo 13.05.2014

Aleksandar Vučić putuje u SAD

S druge strane, navodi se da Srbija ima dobrih razloga da se okrene Zapadu, jer „i pored bratske retorike Beograd ne uživa nikakav poseban tretman Moskve. Još i prije nego što je ruska privreda zbog smanjenja cijena nafte i zapadnih sankcija dospjela u krizu, Putin je najčešće odbijao molbe Srbije da joj dodijeli opsežne kredite i druge vidove ekonomske podrške. Srbija, doduše, 80 odsto svojih energetskih potreba zadovoljava ruskim gasom, ali za to, prema analitičarima agencije Stratfor, plaća visoku cijenu: 340 dolara za 100 kubnih metara. Susjedna Mađarska plaća Moskvi samo 260 dolara.“

U nastavku teksta se objašnjava da Aleksandar Vučić nije zainteresovan samo za prijem Srbije u EU, već i za poboljšanje odnosa sa SAD. Osim toga, američki potpredsjednik Bajden traži mogućnosti da se i na Balkanu nečim suprotstavi Moskvi. Nakon što je on Vučiću uputio svoj poziv, u Beograd su dolazili i predsjednica Savjeta Ruske federacije Valentina Matvijenko i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, „ali njihov pokušaj da drže Srbiju na strogo ruskoj liniji nije uspio, između ostalog i zato što Moskva zbog praznih kasa ne može mnogo toga da ponudi Beogradu. „Vašington, s druge strane, u sadejstvu sa EU može da se zalaže za priključenje Srbije projektu transjadranskog gasovoda – on bi trebalo da kao konkurencija ruskim gasovodima poslije 2020. sprovodi gas iz Azerbejdžana u Tursku, pa dalje u jugoistočnu Evropu. Priključenje na taj gasovod bi za Srbiju bilo skupo. Ali Evropska komisija ima u budžetu milijardu i po evra namijenjenih Srbiji za period do 2020. godine – tu su mogući i energetski projekti.“

„Srpska vlada nije samo zbog pitanja gasovoda ili novih (avionskih) letova (za SAD) zainteresovana za bolje odnose sa Vašingtonom. Srbija je u teškoj situaciji: privreda je u krizi a Međunarodni monetarni fond predviđa da će u toj zemlji nezaposlenost do kraja 2016. izositi 22 odsto. Državi je potreban novac; potrebne su joj strane investicije. U novembru je ona sa MMF-om potpisala ugovor koji joj garantuje kredite a obavezuje da zauzvrat sprovede opsežne reforme“, piše dnevnik Zidojče cajtung.

Deutschland Asylbewerber aus dem Kosovo in Heidelberg

Izbjeglice sa Kosova u azilantskom centru u njemačkom Heidelbergu

Posebni centri za potražioce azila sa Zapadnog Balkana

Magazin Fokus se bavi problemima izbjeglica sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: „Potraga za mjestima koja bi poslužila za prihvat ovih izbjeglica mogla bi da se ispostavi kao teža nego što je to u prvi mah izgledalo. Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer (CDU) je prije nekoliko nedjelja izjavio da izbjeglice sa Zapadnog Balkana želi da smješta u mali broj prihvatilišta kako bi mogle brže da budu protjerane – u slučaju da njihovi zahtjevi za azilom budu odbijeni“.

Vlade zemalja Zapadnog Balkana su uznemirene zbog toga što veliki broj njihovih građana stalno odlazi. Prema informacijama Fokusa, mnogi političari tih zemalja su proteklih nedjelja bili na razgovorima sa članovima vlade i poslanicima u Berlinu. Ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Kosova su nam ubjedljivo objasnili kolika je u njihovim zemljama briga zbog egzodusa, rekao je Volfgang Bozbah (CDU), predsjedavajući Odbora Bundestaga za unutrašnje poslove. Političari visokog ranga iz Albanije, Kosova i Crne Gore su nas zamolili da ljudima u njihovim zemljama uputimo jasan signal da nemaju šanse da dobiju azil u Njemačkoj“.

Slovenci umorni od Grčke

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o odnosu Slovenije prema Grčkoj. List ocjenjuje kako se „samouvjereni tonovi u smjeru Atene mogu zahvaliti nešto poboljšanoj gospodarskoj situaciji u Sloveniji“.

FAZ prenosi izjavu premijera Mire Cerara o tome kako je „mala Slovenija sa svojih dva milijuna stanovnika Grcima pomogla s kreditima i kreditnim jamstvima u iznosu od gotovo 1,6 milijarda eura, što je 3,1% slovenskog BDP-a“. Njemačka i Fracuska su „investirale“ samo po 2,4% svog nacionalnog BDP-a, prenosi FAZ izjavu slovenskog premijera koji je kritizirao: „Pritom je pola moje zemlje slabije razvijeno od Grčke.“ Slovenski ministar financija Dušan Mramor nedavno je u Rigi rekao kako bi se zbog slabašnog napretka u Grčkoj trebalo pripremiti za insloventnost te zemlje, odnosno za Grexit (izlazak Grčke iz eurozone).

FAZ analizira u svom članku „teške posljedice“ financijske krize u Sloveniji, gašenje triju banaka, državnu pomoć financijskom sektoru i podsjeća da je Ljubljana, za razliku od Grčke, odbila stati pod europski „kišobran“ za spas eura.

Preporuka redakcije