1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH: Zemlja u kojoj su patriote obespravljene

"Onaj ko se u Bosni definira kao Bosanac ne može biti ni poslanik u Domu naroda, ni član Predsjedništva. Ustav mu naime zabranjuje da se kandidira na najviše državne funkcije," piše FAZ o apsurdnosti bh. uređenja.

default

Parlament u Sarajevu: Bosancima "ulaz" onemogućen

Frankfurter Allgemeine Zeitung o apsurdnosti Ustava BiH piše u tekstu koji se odnosi na popis stanovništva koji se naredne godine neće održati samo u BiH. Naime, na osnovu odluke Europskog parlamenta i Vijeća Europe iz 2008. u Europi će 2011. biti održan popis stanovništva. Prema toj odluci u svim državama članicama svakih deset godina trebao bi biti održan popis stanovništva.

Ali ne i u BiH

List piše da je u Njemačkoj formirana internet stranica na kojoj se može pročitati kada i kako će se širom svijeta naredne godine održati popis stanovništva. Na toj stranici se može dobiti više informacija i o balkanskim zemljama gdje bi se naredne godine također trebao održati popis. Kada je riječ o BiH piše sljedeće: „Prvi popis stanovništva biti će održan 2011. godine.“

Richard Holbrooke in Bosnien Flash-Galerie

Richard Holbrooke (u sredini) tokom posjete BiH

„No, njega neće biti," piše FAZ. "BiH će biti jedina zemlja regiona u kojoj će stanovništvo ostati nepopisano. U ovom slučaju nije riječ o nepovjerljivom stanovništvu koje se protivi popisu. Ovdje sama politička elita sprječava popis stanovništva. Razlog je Dejtonski sporazum, navodno majstorsko djelo nedavno preminulog američkog diplomate Ričarda Holbruka.

Da ni jedna od tri etničke grupe ne bi mogla majorizirati drugu, Dejtonom je utvrđen komplicirani proporcionalni sistem sa rijetko viđenim posljedicama. Zbog činjenice da političke pozicije pripadaju uglavnom Hrvatima, Srbima i Bošnjacima građani koji ne pripadaju ovim nacijama, poput Jevreja i Roma, nisu zastupljeni. Vrhunac ovog aranžmana je ipak činjenica da su isključeni i građani koji prezentiraju bosanski patriotizam koji zapad već godinama zahtijeva. Onaj ko se u Bosni definira kao Bosanac ne može biti ni poslanik u Domu naroda, kao ni član Predsjedništva. Ustav mu naime zabranjuje da se kandidira na najviše državne funkcije.

Posljednji popis 1991. godine

Ovakvo ustavno uređenje spriječava i održavanje popisa stanovništva. Posljednji popis održan je 1991. godine prije početka ratova na području bivše Jugoslavije. Tada se skoro 44 posto stanovništva u BiH deklariralo kao Bošnjaci, oko 31 posto kao Srbi i oko 17 posto kao Hrvati. Dejtonski ugovor i njegove kasnije interpretacije na osnovu ovih podataka odredili su i buduću podjelu vlasti. No, s obzirom na činjenicu da je od 1992. -1995. godine oko 100 000 osoba ubijeno, a stotine hiljada protjerano, dejtonski zaključci još tada nisu odgovarali stvarnosti u brojnim regionima. Postojao je dobar razlog zašto se pri tome ostalo. Naime, s obzirom na to da se oko 60 000 međunarodnih vojnika brinulo za stabilnost u BiH postojala je nada u povratak izbjeglica. To se u određenoj mjeri i desilo. Skoro sve izbjeglice su dobile svoje kuće i zemljište natrag. No s time nisu mogli puno započeti. Šta može jedan Bošnjak u mjestima koja su pod kontrolom Srba ili jedan Srbin u Sarajevu gdje glavnu riječ vode Bošnjaci? Brojni povratnici stoga su prodali svoje kuće i vratili se u mjesta gdje su pripadnici njihove nacije u većini. Na taj način je „etničko čišćenje“ ozakonjeno.

Razumljivo protivljenje, ali...

Rezerva koju bošnjački političari imaju prema popisu stanovništva stoga nije neosnovana. Prema njihovom mišljenju, rezultat popisa stanovništva samo bi potvrdio da u Republici Srpskoj, nastaloj etničkim čišćenjem, žive samo Srbi. Visoki predstavnik Valentin Incko o svemu kaže: „Na istoku zemlje, uz Drinu, skoro da nema više Bošnjaka...Stoga Bošnjaci kažu da bi to bio popis nepravde.“

Brücke über die Drina in Visegrad

Višegrad - Ovdje više skoro da nema Bošnjaka

U Sarajevu se trenutno govori o kompromisu koji podrazumijeva da se rezultati popisa iz 2011. godine počnu primjenjivati tek od 2014. godine. No to bi bilo samo odlaganje problema. Jer i za tri godine teško da će biti Bošnjaka uz Drinu. Onaj ko se htio vratiti, već odavno se vratio. Stotine hiljada Bošnjaka žive na zapadu, ali većina ih je integrirana u nova društva i ne žele se vratiti. Incko napominje još jedan od razloga za to: „Brojni Bošnjaci se ne žele vratiti jer tim područjem sada upravljaju Srbi. Za masovna ubistva u 90-tim godinama bila je potrebna ogromna logistika i podrazumijeva se da brojni učesnici u tim ubistvima tamo još uvijek žive.“

Ovome treba pridodati još jedan razloga, a to je da su brojni Bošnjaci iz provincije još u Titovo vrijeme sanjali o posjedovanju stana u Sarajevu. Mnogima je rat na grozan način omogućio ostvarenje tog sna...

U moralnom smislu je negodovanje protivnika popisa razumljivo. Bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič 2005. godine je rekao da bi popis stanovništva samo potvrdio etničko čišćenje i na taj način povratak izbjeglica formalno okončao. Ipak postavlja se pitanje da li je 15 godina nakon rata još uvijek pametno ne pogledati u oči strašnim činjenicama samo zato što su one politički neprijatne. Realnost nastala ratom traje. Odustati od popisa stanovništva jer se strahuje od njegovih rezultata je tipično bosansko rješenje,“ piše FAZ.

Federacija pred bankrotom

Austrijski Die Presse piše, pozivajući se na bh. medije, da se Federacija BiH nalazi pred kolapsom jer još uvijek nije formiran parlament.

„Mala balkanska država se zbog političkih sukoba već godinama nalazi u slijepoj ulici. Dva entiteta i deset kantona blokiraju se međusobno tako da važne državne funkcije u oblasti pravosuđa, policije i ekonomije ne egzistiraju,“ piše Die Presse.

Autor: Zorica Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić