1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH vapi za pravnom državom

Zdravko Ljubas
1. mart 2017

BiH obilježava 25 godina nezavisnosti. Nakon rata, te godina uspona i padova, mnogi su skloni reći da nikada nije bilo gore. No ni situacija u svijetu danas nije najbolja. Kako se sve to odražava na BiH?

https://p.dw.com/p/2YTiL
Regierungsgebäude in Sarajevo Parlament
Foto: DW/Samir Huseinovic

25. godišnjica nezavisnosti BiH je „prilika za rekapitulaciju politika prema unutrašnjim subjektima, susjedima i međunarodnoj sceni“, smatra dr Armin Kržalić, projekt-direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu. On naglašava da "sadašnje politike u BiH koriste promjene na globalnom planu ne u cilju jačanja međunarodnog i ekonomskog položaja države, već u cilju promocije nacionalizma i fašizma kao vodećeg elementa za dobijanje izbora (Opći izbori 2018.)“. Umjesto da politika rješava nagomilane probleme poput siromaštva, diskriminacije po pitanju obrazovanja, prava na izbor, nezavisnog pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, suzbijanja ekstremizma i radikalizma, dodaje, „iste koriste promjene na globalnom planu kako bi prikazali da će sada njihova politika dobiti podršku velikih zemalja i da će krenuti u ostvarivanje svojih neostvarenih snova“.

Kržalić se pribojava da promjene „kao što su izbor Trumpa za predsjednika SAD-a ili predstojeći izbori u Francuskoj, mogu samo ojačati nacionalističke opcije, čime se stvara prostor za povećanje diskriminacije po svim pitanjima u BiH“. Naša zemlja, naglašava on, „vapi za pravnom državom, a takvo stanje neće popraviti ni Trump ni EU već je to pitanje koje zavisi od nas samih“.

Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose, smatra da se globalna dešavanja, kao izbor Donalda Trumpa ili najavljeni Brexit, tiču BiH u „onoj mjeri u kojoj se to tiče stabilnosti EU, njenog daljeg proširenja i dakako stabilnosti Balkana“. „Ovo posljednje je posebno važno. Ako ovako posmatramo stvari onda bismo metodom isključivanja došli do zaključka da administracija predsjednika Trumpa neće značajnije mijenjati svoju politiku prema ovom dijelu svijeta, uprkos svemu što vidimo i čujemo“, smatra on.

BiH i EU, EU i BiH

Što se EU tiče, BiH je, kako kaže Kapetanović za Deutsche Welle, „još uvijek onoliko blizu koliko smo spremni naći unutarnje snage, političkog i radnog konsenzusa“. „Puno smo vremena izgubili i sada moramo praviti brže i veće korake. Nekada se bojim da ove integracijske perspektive uzimamo olako, kao neki zlatni bunar koji nikada neće presušiti“. Vremena se, podcrtava Kapetanović, mijenjaju i „uskoro mnogo toga više neće ovisiti isključivo i samo o našoj spremnosti, političkoj volji“. EU, pojašnjava, „već prolazi kroz svojevrsnu krizu iz koje će definitvno izaći drugačija – EU sa više brzina, EU koncentričnih krugova... ne znam, vidjet ćemo“.

Takvim promjenama, naglašava on, doprinio je Brexit, „koji je nanio štetu EU koheziji, ali usudio bih se kazati možda i ubrzao neke trendove njene konsolidacije. Kapetanović komentira i skore izbore u Francuskoj koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli biti presudni za budućnost EU, „a onda konsekventno i za nas ovdje na Balkanu. Mogu samo da kažem da se iskreno nadam da će u Francuskoj ipak pobijediti pro-europske snage, jer bi mogućnost Frexita dotukla projekat konsolidacije EU“. 

Ni NATO, smatra on, nije u boljoj poziciji i trenutačno prolazi „svojevrsne testove – kako unutarnje organizacijske, funkcionalne, finansijske, tako i one vanjske – nove geopolitičke realnosti... Dakle, ako želimo ubrzati ovaj proces moramo raditi, ne taktizirati i dakako moramo pratiti ove promjene“.

A o napretku BiH u ispunjavanju obaveza za članstvo u EU, 25 godina nakon stjecanja nezavisnosti, kao i o trenutnoj krizi u zemlji, sa najvišim dužnosnicima BiH trebala bi razgovarati visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini, koja će posjetiti Sarajevo u četvrtak 2. marta. „Za EU je prioritet suradnja sa zemljama Zapadnog Balkana... Radim na tome da svaka od tih zemalja krene naprijed na putu reformi, na putu ka EU, u procesu koji je nepovratan. Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju suštinski u tom kontekstu“, izjavila je Mogherini uoči zvanične posjete BiH.

Belgien Büssel Federica Mogherini
Federica Mogherini Foto: Getty Images/AFP/P. Huguen

Ne tražiti lijek u Briselu, već u kući

Mnogi analitičari smatraju da bi prijem BiH u punopravno članstvo EU naprosto 'presijekao' unutarnje probleme zemlje i otvorio put napretka. EU, kako kaže Amer Kapetanović, „na žalost ili na sreću, ne funkcionira po principu – primi zemlju kako bi joj na taj način riješio unutarnje probleme“. „Možda je nekada u prošlosti i bilo toga, ali s time je sada gotovo. Naše unutarnje probleme moramo riješiti sami. Džaba nam što lijek pokušavamo pronaći u Briselu ili negdje drugdje, mi ga imamo ovdje samo kao da toga nismo svjesni".

„Za očekivati je da EU nastavi intenzivno pomagati BiH jer joj geografski, a onda i ekonomski i sigurnosno sjedimo u krilu. Očekujem da se nastavi sa Connectivity 2020 agendom čiji cilj je bolje infrastrukturno povezivanje zemalja Balkana kako između sebe tako i sa EU. Fokus na mlade, znanost i istraživanje će se produbiti, pokušat će se osnažiti domaće poduzetništvo... Sve to i još više od toga EU trenutno radi na Balkanu i u BiH, ali više od toga nije realno“, naglašava Kapetanović.

Smatra da političko proširenje, uprkos kriterijima i standardima, nije moguće u trenutnoj konstalaciji, pa misli „da na tu kartu ne treba igrati“. „Znam da postoje čitave škole mišljenja kako činjenicu geografske bliskosti treba više rabiti kako bi se probudio jači refleks EU za spas BiH, Balkana... tipa – ako nas ostavite mi ćemo zaratiti, bit će problem, a onda ćete taj problem i vi osjetiti. Jedini benefit takvog pristupa je automatska pažnja koju dobijaš“.

„Dugoročno, međutim, hraniš potpuno pogrešan narativ da Balkan nije vrijednosno bitan, nego samo sigurnosno, a ja se s time duboko ne slažem. Mislim da možemo pokazati da EU možemo makar jednako doprinijeti koliko od nje i uzeti“, zaključuje Kapetanović.

Za uspješniji napredak ka euro-atlantskim integracijama neophodno je, kako smatra Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, jačanje vladavine prava i ekonomsko osnaživanje. „Politiku moramo posmatrati kao izraz najvišeg dobra, a politiku nedjelovanja treba prevazići. Sadašnji, a i budući lideri treba da budu više patriote, a manje nacionalisti“, naglašava Kržalić podsjećajući kako je BiH uspjela postići brži tempo u periodu od 2002. do 2006. godine, kada je, prema njegovom mišljenju „naša zemlja u segmentu integracija i reformi ostvarila više nego u ostalim postdejtonskim godinama zajedno".

EU-Fragebogen für Bosnien und Herzegowina
Foto: Delegation der EU in Bosnien und Herzegowina

Treba li se bojati Rusa?

U posljednje vrijeme, osim unutrašnjih previranja, sve se više govori, posebno zapadni mediji, i o ruskim obavještajnim operacijama na Balkanu. Stvaranje straha od ruskog utjecaja na području BiH i Balkana, smatra Kržalić, „ide u korist samo kompanijama koje se bave proizvodnjom i trgovinom oružja."

„Njihov cilj jeste da kroz razne politike prikažu Rusiju kao vodeću sigurnosnu prijetnju Europi kako bi se ovo pitanje sekuritiziralo, a europske zemlje potakle na obnovu i jačanje svojih vojnih potencijala – da bi bile spremne da se suprotstave Rusiji“, kaže on. Dodaje da je takav stav neprirodan i pojašnjava: „Kako Europi tako i BiH Rusija treba kao partner u jačanju ekonomije, razvoju energetskog sektora, očuvanju ekologije, a i jačanju dobrosusjedskih odnosa. Takav pristup vratit će EU u ponovnog ekonomskog diva te će relaksirati međuetničke odnose u BiH i susjedstvu“.