1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

BiH u Vijeću sigurnosti oprezno oko Kosova

BiH je jedina zemlja u regionu koja nije priznala najmlađu europsku državu - Kosovo. Stoga se nastup bh diplomata oko Kosova, u okviru nestalnog članstva BiH u Vijeću sigurnosti, posmatra s velikim interesovanjem.

Zgrade Ujedinjenig nacija u Njujorku

Skupština Srbije

Zvaničnom Beogradu ne cvjetaju ruže.

Kosovari kažu da razumiju razloge službenog Sarajeva zbog kojeg je izostalo priznanje njihove zemlje, koju su priznale čak i Crna Gora i Makedonija riskirajući dobrosusjedske odnose sa Srbijom. I očekivani nastup Borisa Tadića u Vijeću sigurnosti UN-a opterećen je i s tim starim i novim regionalnim odnosima, u kojima Beogradu, u posljednje vrijeme ne cvjetaju ruže na relaciji Zagreb i Podgorica. Zato su sve oči u New Yorku uprte u Sarajevo.

Pragmatični razlozi ne priznavanja Kosova

Iako su se predstavnici Bosne i Hercegovine, početkom ove godine, već oglasili u okviru svog članstva u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda oko Afganistana, nekih afričkih pitanja, te situacije u Nepalu, i posebno oko posljedica apokaliptičkog zemljotresa na Haitiju, tek ovo najavljeno obraćanje - oko Kosova, na dužu stazu - stavlja pod lupu diplomatske stavove Bosne i Hercegovine. Ujedno, Kosovo je pored Bosne i Hercegovine, jedino pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a bavi redovno. Kao što je poznato, BiH je nakon isteka dvogodišnjeg mandata Hrvatske u Vijeću sigurnosti, krajem 2009, jedina nestalna predstavnica cijele Istočnoeuropske skupine s ukupno 23 države u svom članstvu, koje takodjer zastupa u ovom najmoćnijem izvršnom organu UN-a.

“Znamo da su sve oči uprte u nas, jer mi dolazimo iz tog regiona, a svojim članstvom u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, trenutno smo na neki način i regionalni lider kada se govori o problemima na zapadnom Balkanu - rekla je za Deutsche Welle jedna BH diplomatkinja. Ujedno je najavila, "izuzetni oprez" kada Bosna i Hercegovina o Kosovu bude govorila u Vijeću sigurnosti, dodajući da njena zemlja iz sasvim pragmatičnih razloga još uvjek nije priznala Kosovo.

Da podsjetimo, BiH je jedina zemlja u kosovskom okruženju, koja još nije priznala ovu posljednju državu nastalu raspadaom bivše Jugoslavije, iako su se takvim (političkim) oprezom mogle voditi i Crna Gora i Makedonija, koje su već uspostavile i diplomatske veze sa Prištinom.

Deutsche KFOR Soldaten Freies Format

Njemački pripadnici KFOR-a na Kososvu.

UNMIK još neophodan – EULEX gradi pravnu državu

Inače, u najnovijem, redovnom tromjesečnom izvješću generalnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, koje analizira situaciju na Kosovu od 16. 09. do 15. 12. 2009, najviše se govori o daljnjem prilagodjavanju i mijenjanju akcionog profila UNMIK-a, dakle - snaga Ujedinjenih naroda, kao rezultatu promjena okolnosti nakon proglašenja kosovske neovisnosti. Sada se naime govori da su i kosovski Albanci počeli ponovo suradjivati sa UNMIK-om, na zadovoljavajući način, iako su u prethodnom periodu najavljivali suprotno. Srbija i dalje smatra da se bez UNMIK-a ne može na Kosovu, dok su vlasti u Prištini insistirale, da je UNMIK svoju ulogu završio, te da EULEX treba preuzeti međunarodni nadzor u potpunosti.

U isto vrijeme, snage Europske unije - EULEX, njih 1681 međunarodnih, i 1026 lokalnih djelatnika, nastavljaju - prema izvješću Ban Ki-moona, biti neupitno važan faktor, posebno u uspostavi vladavine zakona na Kosovu, što uključuje ispomoć sudstvu, ali i carinskim organima na primjer. Do septembra prošle godine - inventar sudskih fajli, čije je legalno procesuiranje EULEX potpomogao, iznosio je preko 3000.

O svemu tome će kao što je najavljeno govoriti specijalni predstavnik Ban Ki-moona i šef administracije UNMIK-a Lamberto Zannier, dotičući se i stanja ljudskih prava, povratka izbjeglica i interno raseljenih lica, posebno među pripadnicima etničkih manjina na Kosovu, Srba prije svega, potom Roma, Aškalija, Egipćana, Goranaca i Bošnjaka. Prema navodima UNHCR-a, iz susjednih zemalja, uključujuči i Bosnu i Hercegovinu na Kosovo se u prvih 10 mjeseci prošle godine vratilo 2674 izbjeglica; samo u posljednja tri mjeseca 2009. vratilo se 333 osobe. Što je više nego duplo, uzimajući u obzir povratak svega 135 izbjeglica u istom periodu 2008.

Ban Ki-moon pohvalio Tadića

Ban Ki-moon, neuer UN-Generalsekretär

Ban Ki-moon

Na koncu, pored očekivanog, i dosada najvažnijeg regionalnog "debija" bh "diplomatske reprezentacije" u Vijeću sigurnosti UN-a, biti će posebno interesantno saslušati predsjednika Srbije Borisa Tadića. Naime, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, srbijanskog je predsjednika pozitivno izdvojio u svom izvješću kao jednog od onih političara u Beogradu koji "nije stigmatizirao" one Srbe na Kosovu, koji su se odlučili da izađu i glasaju na proteklim izborima za lokalne organe vlasti.

U više navrata ranije Ujedinjeni narodi su kritizirali vlasti u Begogradu da "inspiriraju" kosovske Srbe na bojkot lokalnih institucija, pozivajući ih da prekinu sa tom praksom.

No, Tadić ipak nastupa u iznova opterećenim regionalnim odnosima, znajući i za njegovu odluku da se ne pojavi na inauguraciji novog predsjednika Hrvatske narednog mjeseca u Zagrebu, jer su tamošnje vlasti pozvale i predsjednika Kosova na tu ceremoniju. A niti odnosi sa Pogoricom, nakon crnogorskog priznanja Kosova nisu onakvi kao što su bili. Uz sve, upravo dok se Tadić spremao za govor u Vijeću sigurnosti, ovdje u New Yorku, gotovo iz njegovih leđa - crnogorski se premjer Milo Đukanović, van očiju javnosti sastao sa predstavnicima američke kosovsko-albanske dijaspore. Zato su, tvrde ovdašnji analitičari, ovog puta u New Yorku sve oči u Vijeću sigurnosti uprte u Sarajevo.

Autor: Erol Avdović; Njujork

Odg. urednik: Svetozar Savić