1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH u svađi oko praznika

Štampa na njemačkom jeziku piše o sporu u BiH oko presude Ustavnog suda koja se odnosi na 9. januar - Dan Republike Srpske. Donosi i gostujući članak o neophodnosti perspektive ulaska BiH u EU.

Austrijski list Der Standard piše: "On izgleda veoma umirujuće u svojoj crvenoj odori sa kandionicom u ruci. 9. januar je dan svetog arhiđakona Stefana u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. Ali upravo oko tog dana je u BiH izbila velika svađa, mada se tu mora pomenuti da se u BiH spori praktično oko svega. Pozadina svega je tužba protiv Dana RS 9. januara, koju je podigla najjača bh. partija SDA i njen šef Bakir Izetbegović. 9. januara 1992. proglašena je RS od strane predstavnika bosanskih Srba, koji su bili protiv proglašenja nezavisnosti BiH i njenog odvajanja od Jugoslavije, jer su se Srbi bojali da ne budu majorizirani od strane bošnjačke većine u novoj državi.

Dodik Parlament

Dodik stalno prijeti otcjepljenjem RS

Veliki broj Srba bio je protiv bosanske države, želeći prije ujedinjenje sa Srbijom. RS je za njih prije svega kompromis jer tamo uživaju velika prava i ne moraju se plašiti majorizacije. Stoga elita bosanskih Srba tužbu SDA doživljava kao provokaciju, za razliku od malog broja Bošnjaka i Hrvata koji su ostali tamo da žive ili su se vratili nakon rata kao povratnici. Za njih je 9. januar početak politike protjerivanja i ne žele da ga slave. Sada je Ustavni sud zaista presudio da se 9. januar, koji se obilježava i kao krsna slava RS ne može slaviti kao dan republike jer to predstavlja diskriminaciju ljudi druge vjere i nacije. U narednih šest mjeseci RS treba promijeniti zakon.

Partije bosanskih Srba sada o tome žele raspisati referendum. Dodik je izjavio da je odluka suda ionako došla intervencijom međunarodnih predstavnika i da bi se što prije morao donijeti Zakon o radu Ustavnog suda BiH. Dodik odavno kritikuje ovaj sud, u kojem pored dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata sjede još troje međunarodnih sudija. On traži od parlamenta da u roku od 120 dana promijeni zakon i udalji međunarodne sudije ali i ograniči njegov mandat. U suprotnom bi moglo doći do povlačenja svih srpskih predstavnika iz institucija BiH. Ovim se situacija u BiH samo zaoštrava. Dodik je ionako za otcjepljenje RS-a od BiH. Ivanić je rekao da međunarodne sudije ionako nemaju stalno prebivalište u BiH, već su plaćeni za to da provedu nekoliko dana u ovoj zemlji, a nakon toga ostavljaju iza sebe haos", prenosi austrijski list Der Standard.

BiH neophodan status kandidata

Njemački portal Zeit Online donosi gostujući članak Dušana Reljića i Alide Vračić u kojem se pojašnjava zašto BiH treba dobiti status kandidata za učlanjenje u EU. "U BiH su mnogi problemi neriješeni. Bitan razlog za stagnaciju je politički sistem, stvoren 1995. u Daytonu, koji spada u najkompiciranije političke sisteme na svijetu. Podjela vlasti na tri etničke grupe vodi ka tome da na vlast dolaze višeslojne, krhke i pasivne koalicione vlade. Nepregledan je i glomazan enormni administrativni aparat. Samo broj ministara na različitim nivoima, počev od 10 kantona pa do cijele države, dostiže brojku od skoro 150. Eksterni akteri i dalje imaju veliki uticaj na unutrašnjo-političku dinamiku, tako da posebno političku elitu ne karakteriše baš spremnost da preuzme odgovornost.

Na unutrašnju politiku susjedi, Srbija i Hrvatska, imaju veliki uticaj - kako preko direktnih veza koje njeguju političke elite, tako preko ekonomskih veza i masmedija. Pored toga SAD, EU, Rusija, Turska, Iran, zemlje Perzijskog zaliva pa i različiti islamistički pokreti provode sopstvene ciljeve u zemlji, u kojoj podržavaju svako svoju klijentelu u određenoj političkoj eliti. Njihova unutrašnjo-politička spremnost na kompromis u pravilu opada u zavisnosti od toga koliko su sigurni u zaštitu koju im daju njihovi eksterni partneri. To mnoštvo dijelom suprotstavljenih faktora uticaja je još jedna prepreka za sposobnost provođenja reformi u BiH.

Prvi koraci ka promjeni Dejtonskog Ustava

Iako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan 16. juna 2018, na snagu je stupio tek 6. juna 2015. "Razlog su bile kontroverze po pitanju ispunjavanja uslova koje je postavila EU. Traženo je da se centraliziraju decentralizovane strukture policijskog sistema. Prije svega se vođstvo bh. Srba usprotivilo da to prihvati, vidjevši u tome opasnost za autonomiju svog entiteta. Na kraju se od tog zahtjeva odustalo. Isto je tako EU insistrirala i na provedbi presude Sejdić-Finci. Entitetima nije uspjelo da se o tome dogovore, zbog čega je ispunjenje ovog zahtjeva - na britansko-njemačku inicijativu - odgođeno.

Philip Hammond und Frank-Walter Steinmeier PK in Sarajevo 16.01.2015

Philip Hammond i Frank-Walter Steinmeier u Sarajevu 16.01.2015

Zauzvrat su njemački i britanski šefovi diplomatija Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond tražili od bh. političara da se pismeno obavežu na institucionalne reforme. I zaista je tročlano Predsjedništvo donijelo zajedničko saopštenje o evropskom putu zemlje i reformskoj agendi. Cilj je jačanje državnih institucija i unapređenje socijalno-ekonomskog razvoja. Iako bez tačnog vremenskog plana i preciznih detalja time je ipak započeta reforma dejtonskog ustava. Odgovornost je ovaj put na domaćim elitama, koji svoj otpor ka reformama za budućnost ne mogu više pravdati argumentom da je to nametanje izvana. Tako je Predsjedništvo BiH 8. oktobra 2015. odlučilo da do kraja godine podnese zahtjev za status kandidata za učlanjenje u EU.

EU bi tom zahtjevu trebala udovoljiti. Iskustvo pokazuje da u predpristupnim i pristupnim pregovorima EU najviše može zahtijevati provedbu reformi. Prihvat u EU, tako glasi mantra koja se već godinama ponavlja na Zapadu, će BiH i cijeli Zapadni Balkan sačuvati od budućih političkih konflikata a Evropu od potresa, kakvi su se desili ratovima u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2001. Odbiti ovaj strateški plan bio bi protivan interesima EU, potkopao bi stabilnost jugoistočne Evrope i nanio bi BiH nepopravljivu štetu", piše u gostujućem članku koji je prenio Zeit Online.