1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH u slijepoj ulici - Ispit zrelosti koji Europa nije položila

Mediji na njemačkom izvještavaju o obilježavanju 06. aprila – dana kada je počeo rat u BiH i opasada Sarajeva.

default

Pogled s Trebevića

Tageszeitung iz Berlina donosi komentar dopisnika za Jugoistočnu Europu Ericha Ratfeldera.

„Rat u bivšoj Jugoslaviji i još više u BiH od 1992. do 1995. godine predstavlja značajnu promjenu u razvoju Europe nakon 1945. godine. On je s obzirom na etničko čišćenje, rascjep jednog tradicionalnog multinacionalnog i multireligijskog društva, formiranjem koncentracionih logora, masovnim silovanjima i genocidom nad bošnjačkim stanovništvom primorao Europu da zauzme političko-moralni stav o tome. A da li je Europa, a time i Njemačka položila taj ispit,“ pita se komentator i zaključuje: „Tokom rata u BiH sigurno ne.“

Jedna od najsiromašnijih zemalja

„Bosanski rat, dakle, do danas nosi sa sobom moralno-politički izazov koji prevazilazi bosanski problem. Debata o BiH, rat u Europi, razjašnjava političku zrelost EU. Sigurno je da EU i međunarodna zajednica nisu uradile sve pogrešno nakon rata. Odluka da se zemljama bivše Jugoslavije da perspektiva za integraciju u EU ukoliko provedu određene demokartske reforme i prihvate obaveze pravne države bila je ispravna i primorala je balkanske zemlje na reforme. Ispravna je također bila i pomoć u obnovi infrastrukture. Ipak, i dalje se mora razmisliti o tome da nakon svih tih godina međunarodnog prisustva, finansijske pomoći, djelovanja Ureda visokog predstavnika, OSCE-a, EU, NATO-a, BiH – kao i Kosovo – spada u najsiromašnije zemlje hemisfere sa najvećom stopom nezaposlenosti u regionu,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

20. Jahrestag des Bosnien-Kriegs

Stolice za sve one "koji nisu tu"

Sarajevo: „Svijet mora znati šta se ovdje dogodilo“

„17 godina nakon kraja rata, BiH je i dalje duboko podijeljena zemlja po etničkim linijama. Dejtonskim mirovnim sporazumom je doduše brutalni rat, u kojem je život izgubilo oko 100 000 ljudi, okončan. No BiH nije nakon toga postala funkcionalna država. Ne samo zbog komplicirane državne strukture. Dva dijela države – Federacija BiH i Republika Srpska su praktično dvije države u državi. Prvi visoki predstavnik u BiH Carl Bildt ipak vidi razlog za optimizam. „U posljednjih šest mjeseci su bosanski političari pokazali da ipak mogu napraviti napredak bez pomoći međunarodnih aktera,“ rekao je Bildt u petak (06.aprila) u Sarajevu,“ piše Die Presse.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovori urednik: Senad Tanović