1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pooštreno pravo na azil

Volker Wagener20. septembar 2014

Pravo na azil će biti pooštreno. Za to je u Bundesratu morala glasati najmanje jedna savezna zemlja u čijoj vladi se nalaze Zeleni. Skupo plaćeni kompromis koji ne ide u prilog Romima, smatra u komentaru Volker Wagener.

https://p.dw.com/p/1DG65
Foto: picture alliance/dpa

Prihvatljivo je klasificiranje BiH, Srbije i Makedonije da su sigurne zemlje. Samo u toku ove godine je njemačkim vlastima iz ove tri zapadnobalkanske zemlje podnešeno 19.000 zahtjeva za azil. Pravo na boravak u Njemačkoj je dobilo 55 osoba. Premalo, u smislu njemačkog prava na azil, ako se govori o političkom proganjanju u tim zemljama.

Privredna bezperspektivnost je razlog zbog kojeg ljudi na rubu evropskog jugozapada dolaze u Njemačku. To je razumljivo, ali ne dovoljno teško za priznanje. S druge strane bi ubuduće i bez promjene zakona o pravu na azil 99 posto zahtjeva za azil osoba sa zapadnog Balkana bilo odbijeno. U tom pogledu je postignuti kompromis u Bundesratu dobitak za podnosioce zahtjeva za azil koji dolaze iz drugih zemalja koji su već priznati,ali koji su morali trpiti zbog pravnih i birokratskih ograničenja.

Kada zahtjevi Zelenih postanu istiniti

Pozitivan odgovor Zelenih je kancelarka, a s njim i CDU/CSU, morala skupo platiti. Tražitelji azila uskoro već nakon tri meseca smiju regularno raditi. Do sada im je zabrana trajala skoro godinu dana. Nakon 15 mjeseci su se smjeli prijavljivati na poslove širom Njemačke. Po starom pravilu tražioci azila su sa tržišta rada isključeni četiri godine. Obavezno mjesto boravka je sada liberalizovano. Naime, nakon četiri mjeseca tražilac azila u Njemačkoj može birati mjesto boravka. Tražilac azila ubuduće dobija i sveobuhvatnu medicinsku njegu. Svi zahtjevi Zelenih su sada pretvoreni u zakon. Zar to to nije politički uspjeh!

Volker Wagener
Foto: DW

Pravo na azil je pogrešan instrument za prava Roma

Ovaj kompromis ima gorak okus za Rome sa zapadnog Balkana. Oni su u svojim zemljama izloženi diskriminaciji i šikaniranju, ali nisu u životnoj opasnosti. Budući da se njihova ljudska prava ne poštuju ni u Beogradu, Sarajevu niti Skopju, Njemačka se iz istorijske odgovornosti mora založiti za Rome. Najbolje kroz bilateralne sporazume sa dotičnim zemljama i preko EU. U oba slučaja tim zemljama treba ekonomska pomoć. Samo tako će se ta etnička grupa napokon integrisati i tako će prestati svakodnevna diskriminacija.