BiH se pretvara u teokratsku državu?

Vjerske zajednice u Republici Srpskoj su nedavnim rebalansom budžeta, od ranije planiranih 300.000 konvertibilnih maraka dobile čak 5,5 miliona. I gle slučajnosti, neposredno pred početak izborne kampanje. Koliko se prljavo igra i kolika je sprega između vlasti i vjerskih zajednica u BiH potvrđuje i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, koji kaže da je stepen te sprege mjerljiv novcem koji vjerske zajednice dobijaju.

U ovoj kampanji može se očekivati još otvorenija podrška vjerskih zajednica ali i učešće vjerskog u političkom, što se kako tvrdi Kazaz može vidjeti na primjeru sukoba SBB-a BiH (Savez za bolju budućnost) i SDA (Stranka demokratske akcije): "SBB koji je bilo klerikalan, čvrsto desni, danas napada SDA kao islamocentričnu stranku. U hrvatskom političkom prostoru vrlo je jasno da katolička crkva i Vinko Puljić, kao njen poglavar, stoje iza dva HDZ-a. Dodik (predsjednik SNSD-a Milorad op.a ) je uspio da, kao veliki nacionalni vođa, preotme pravoslavnu crkvu od SDS-a".

Ne marginalizovati ali spriječiti zloupotrebu

Ono što je poražavajuće, kaže profesor iz Mostara Mile Lasić da su vjerske zajednice u posljednjih 20 godina nanijele ogromnu štetu istinskom vjerovanju u religiju i da je njihovo mješanje u politiku kontraproduktivno: "Ali to se njima ne može dokazati. One vjeruju u svoje pozvanje i mješaju se sa političkim establišmentom. To je jedna katastrofalna pojava koja nema nikakve veze sa političkom modernom koja se živi u zapadnom svijetu".

Da li se radi o opasnosti ili o modernom životu, kako ga kvalifikuje franjevac iz BiH Marko Oršolić, vidjeće se u budućnosti. Oršolić kaže da religiju ne treba marginalizovati u stvarnom životu ali da teba uvesti pravila koja će spriječiti zloupotrebu: "Da se ne koristi crkva odnosno oltar odnosno džamija u predizborne svrhe. Vjerski službenici se trebaju angažirati, ali kao građani a ne vjerski službenici. I vjeru ne treba zloupotrebljavati u javnom životu u izbornoj kampanji. To nije jednostavno napraviti ali se može".

Direktno miješanje vjerskih zajednica

I Oršolić priznaje da je vjerskog službenika teško svesti na običnog građanina jer on to nije ali da se uz određena pravila može sprovesti. Međutim, ona tiha ,ali efikasnija podrška vjerskim zajednicama, opasnija je od direktne podrške. Zbog toga profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović smatra da se BiH polako, ali suštinski, pretvara u teokratsku državu. Ne radi se samo o direktnoj podršci vjerskih zajednica političkim strukturama, već kako kaže Živanović one direktno učestvuju u krupnijim političkim pitanjima: "Na primjer, reforma policije u BiH dogovorena je u manastiru Liplje; i dok se episkopi nisu usaglasili nije se moglo uraditi ništa. Reis Cerić je direktno rukovodio odlukama SDA, a isto tako od strane katoličkog klira se događalo slično kada su predstavnici Vatikana učestvovali u izbornim kampanjama", ističe Živanović.

Upravo zbog činjenica da je ovaj vid teokratije neformalan, teže se protiv njega i boriti, dodaje profesor Živanović. Sociolog Srđan Puhalo kaže da su vjerske zajednice svjesne svoje snage kod građana i da to vješto koriste. Puhalo napominje da vjerske zajednice u BiH nisu korektivni faktor vlasti niti se njima ikada suprotstavljaju: "U BiH imamo situaciju da su vjerske zajednice nekako pobjednici izbora i da su one stalno na pravoj strani", kaže Puhalo.

Religija moćnija od politike

Crkva je danas prisutna u svim sferama javnog života a to je vidljivo na svakom koraku pa čak i prilikom ugradnje kamena temeljca za izgradnju nadstrešnice za autobusko stajalište, čiji se početak radova obavezno u predizbornoj trci blagoslovi.

Profesor Kazaz kaže da je u ovakvom okruženju teško reći da li BiH kao društvo uopšte gaji evropske vrijednosti ako je sprega politike i religije takva kakva jeste: "Ubijeđen sam zapravo da se u BiH radi o deklarativnom evropskom putu sa antievropskim društvenim vrijednostima. Osnovni krivac za to su religijske institucije koje u ideološkom polju imaju veću moć od političkih moćnika".

Simbioza vjerskih zajednica i političara je realnost ali je pitanje gdje je granica kada prestaje podrška vjerskih zajednica svim građanima i počinje direktno uplitanje u politička pitanja, u ovom slučaju u izborni proces.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić