1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH: Reforme u 'zemlji blokada'

Ekonomske reforme u BiH bi trebalo da sprovedu trojica predsjednika - Dodik je ovaj put isključen, piše štampa na njemačkom jeziku ovog utorka (16.12.).

"Izbori u Bosni i Hercegovini održani su prije samo dva mjeseca, a formiranje vlade u 'zemlji blokada' napreduje nevjerovatno brzo", piše bečki Standard i napominje kako bi Savjet ministara trebalo da već u februaru počne s radom. "Vlada koja bi najvjerovatnije trebalo da bude formirana imaće podršku Njemačke. Evropska unija, a posebno Njemačka, ne želi više da sarađuje sa SNSD-om Milorada Dodika, koji slijedi nacionalistički i secesionistički kurs i okreće se konkurenciji - SDS-u, nekadašnjim radikalnim nacionalistima koji danas slijede pragmatičnu i nenacionalističku politiku.

Bosnien und Herzegowina Arbeitslose

Mladen Ivanić

SDS je tako sa još nekoliko drugih stranaka osnovao 'Savez za promjene', a kandidat kojeg je podržao Savez, Mladen Ivanić (PDP) pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo BiH", piše Standard i dodaje da ako sve bude teklo glatko, onda bi SDS, SDA, Demokratska fronta i HDZ Dragana Čovića trebalo da formiraju vladu na državnom nivou.

"Sa ovim partijama Evropska unija želi sarađivati i u budućnosti sprovoditi reforme, kako bi onda konačno bio potpisan i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU. To bi trebalo da Bosnu i Hercegovinu, koja do sada nije imala važeći ugovor s Evropskom unijom, više veže za EU. Uniji je to važno i iz geopolitičkih razloga jer strahuje od jakog uticaja Rusije na Republiku Srpsku. I zbog toga su neki od uslova za potpisivanje Sporazuma, koje su godinama bezuspješno pokušavali da ispune, jednostavno za sada otpali, a misli se prvenstveno na ustavne promjene u smislu zabrane diskriminacije manjina - (odnosno implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci). SAD su bile protiv britansko-njemačke inicijative i željele su da se ipak sprovedu ustavne reforme, ali Evropljani su ipak sproveli ono što su naumili", piše austrijski list u svom onlajn izdanju.

Westbalkan Konferenz 05.11.2014 Berlin

Konferencija o Zapadnom Balkanu početkom novembra u Berlinu

'Pakt za privredni rast'

"Njemačka želi da 'pakt za privredni rast' stavi u centar reformske politike. Tu se radi o jačanju konkurentnosti, jačoj saradnji u regionu, reformi tržišta rada, ukidanju birokratskih prepreka i desetkovanju preglomazne državne administracije. Projekti, koji bi ovu malu državu trebalo da dovedu u poziciju da bude tržišno konkurentna, u prvom redu će dovesti do otpuštanja i stvaranja još većeg broja nezaposlenih. To će biti teško i za same partije jer će osjetiti pritisak birača. Jer, oni ljudi koji su ovog februara izlazili na bh. ulice imali su sigurno nešto drugo na umu, a ne otpuštanja, tako da se može računati i sa protivljenjem građana. Pri tom, sprovođenje reformi ne zavisi samo od vlade na državnom nivou, jer se o ekonomskoj politici više odlučuje na moćnim entitetskim nivoima - u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U RS je pak na vlasti i dalje Milorad Dodik koji je na državnom nivou isključen iz vlasti tako da sada ima još više razloga da blokira reforme. Njegova politika je do sada ionako uvijek bila usmjerena protiv svega što se odnosi na projekte na ukupnom državnom nivou. Ova taktička igra moći ima smisla. Zašto bi se Dodik zalagao za nešto na nivou države BiH kada njegov uticaj završava u Republici Srpskoj?" - pita se bečki Standard i napominje kako EU želi da se angažuje samo na državnom nivou, a ako to ne bude moglo da funkcioniše onda će voditi politiku sa tri predsjedavajuća Predsjedništva BiH: Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Mladenom Ivanićem. "U jednoj parlamentarnoj demokratiji to nije ništa neobično."

Dragan Covic

Dragan Čović

"Ostaje još otvoreno to šta Čović zapravo želi da postigne sa svojom partijom. Da li je ovaj zaokret napravljen samo pod pritiskom Njemačke. Jer, on je pak dobro povezan sa Miloradom Dodikom koji ga podržava u njegovim stremljenjima za uspostavljanje trećeg, hrvatskog entiteta. Analitičar Srećko Latas smatra da je to što HDZ učestvuje u vlasti mali korak u pravom smjeru, ali napominje da time hrvatsko pitanje nije gurnuto sa stola i ostaje i dalje centralno pitanje za opstanak države. Osnovno je pitanje, kako smatra Latas, to da li EU u ovom trenutku uopšte može u Bosni i Hercegovini da pogura reforme. 'Jer, u ovom trenutku EU nema ni štap ni mrkvu!'", zaključuje bečki list Standard.

Talačka drama u Sidneju

Štampa na njemačkom jeziku piše i o talačkoj drami koja se odigrala u ponedjeljak (15.12.) u australijskom Sidneju. "Je li ovo kraj svake vrste bezbjednosti?", pita se njemački dnevnik Velt. "Mali kafić sa nepodozrivim gostima mogao se nalaziti bilo gdje, dakle i u središtu tehnološke civilizacije koja, što je modernija, postaje sve ranjivija. Usamljeni terorista je iza kulisa izašao na pozornicu. Da li je njemu borba terorističke grupe 'Islamska država' uopšte potrebna kako bi dao legitimnost svojim naporima? Možda kao izgovor, ali ipak više kao posljednji čin.", piše Velt.

Australien Trauer nach der Geiselnahme in Sydney 16.12.2014

Sidnej...

Kelniše rundšau primjećuje: "Ovakvi dramatični događaji pokazuju da mržnja militantnih religioznih ideologa nema razarajući efekat samo na Hindukušu ili Bliskom istoku, već da nas može zadesiti svakog dana na kućnom pragu. Dobro je samo to, što se građani ponašaju tako mudro kao u Australiji: oni su odmah izrazili solidarnost sa užasno uplašenim, mirnim muslimanima koji pak nemaju nikakve veze sa ludilom islamističkih ekstremista", zaključuje dnevnik iz Kelna.