1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH raj za švercere

Tržište je preplavljeno falsifikovanom robom koja u BiH stiže uglavnom iz Kine. Švercu i trgovini falsifikatima pogoduje složena struktura vlasti i neadekvatna saradnja između kantona, entiteta i države.

default

Pijaca u Sarajevu - Građani kupuju samo falsifikate

Tržišta zemalja u tranziciji prepuna su raznih proizvoda sa oznakama poznatih marki, koji su u stvari plagijati. Falsifikovana roba uvozi se mahom sa Istoka, a u poratnim godinama preplavila je i tržište BiH. Ova je zemlja, poput većine drugih u tranziciji, raj za švercere, koliko zbog neefikasnog državnog aparata, toliko i zbog slabe kupovne moći većine stanovnika. U BiH se malo šta proizvodi, ali se zato uvoze veliki kontingenti robe sumnjive kvalitete i falsifikovanih proizvoda. Bosanskohercegovački gradovi zato izgledaju kao velike buvlje pijace na kojima se može kupiti sve, “od igle do lokomotive”.

Na jednoj od pijaca u Gračanici Suljo Mustafić nosi 4 CD-a na kojima je smještena skoro kompletna diskografija omiljenog mu pjevača. Svjestan je lošeg kvaliteta, pa kaže: “Valjda će od ova četiri biti jedan dobar. Slušam muziku i sa originalnih i sa kopiranih CD-ova, i postoji velika razlika, ali ipak je ovo tako jeftino”. Prodavač koji mu je prodao CD-ove ne želi da priča o svom “biznisu”, jer će, kako kaže, “kao sitna riba odmah postati meta inspekcije”. Bušilice, mobiteli, odijela, deterdženti, parfemi, softveri, muzika… Sve oko nas je kopija. Kao da svijet umnožavanja ide brže od naših realnih života. Tako možete pronaći i kopije nekih muzičkih albuma koji u stvarnosti nisu ni izdati. Pirati rade vlastite kolekcije. Ili, kako kažu građani, Kinezi su čitav svijet kopirali.

Niko neće originale

“Ako ne znaš, pa platiš, nisi ništa uradio. Bolje je dati pet nego marku. I onda, uvijek kupuj robu od čovjeka kome vjeruješ, ne vjeruj u cijenu, sliku ni u slova”, savjetuje Đogo, jedan od prodavača na gračaničkoj pijaci. Prema vlastitom priznanju na svom prodajnom štandu 20 procenata robe je kopirano. Pokazuje dva identična daljinska upravljača, “Pilota”, jedan košta 8, a drugi 25 maraka. “Pogledajte, isto, slova i farba i sve, kao i 100 maraka koje su kopirane. Evo, pogledaj, nikakve razlike nema”, govori Đogo, držeći u rukama dva ista daljinska upravljača, pa nastavlja: “Original ima svjetlija slova jer tri dana stoji na suncu, niko neće originala…Kopija jeftinija a može i poslužiti nekoliko mjeseci. Ali, kopija ima garanciju samo dok naplatim”.

Markt in Sarajevo

"Kopije" njaviše kupuje dijaspora

“Dođe kupac i traži Boschovu bušilicu”, kaže Đogo i dodaje: “Ako nemam uzmem naljepnicu “Bosch” i zalijepim, pa pitam može li ovako? Može. A samo sam naljepnicu stavio. Ta bušilica je deset maraka i nema granciju”, smije se prodavač dok priča.

Sve što zamisliš, nabaviš

U svijetu tekstila, isto. Ljudi žele ostati anonimni, što moramo uvažiti, ali kažu kako i vrapci na grani znaju od kuda dolaze kopije u Bosnu i Hercegovinu. “Sve što zamisliš možeš nabaviti na Arizoni”, kaže Adnan, dobar poznavalac ovih prilika. “ Paccioti, Lacosta, Paul Shark, Dolce and Gabbana... ako nemaju danas, dođeš sutra i sve imaš, sve naštampaju. Jedan dio dolazi iz Turske, ali štampu rade u Republici Srpskoj definitivno, u Lončarima, ili šta ja znam gdje sve imaju manji proizvođači. Evo sada, aktuelan je ‘converse’ i idem naručiti. Markirane kopije najviše traže dijasporci. Oni nas bukvalno i natjeraju na ovo”, kaže Adnan, pa nastavlja: “Da, našem čovjeku je dovoljna majica od pet maraka, ali dijasporci gledaju marku. To je deset puta skuplje kod njih, lijepo se obuku ovdje za malo novca.” Što se tiče džinsa, Adnan tvrdi da pola Evrope nosi sandžačke traperice.

Pazarci doktori za džins

“Pazarci su doktori za džins, moraš biti veliki poznavalac da bi prepoznao šta je kopija a šta original. Ja ne mogu vidjeti razliku”, priča Adnan.

Ljudi koji robu prodaju po komadu, preživljavaju, neki su čak i odskočili u “biznisu”, ali bez blagoslova vlasti bilo bi nemoguće štampati ovako velike tiraže. A i svi ti inspektori, vlast, zakoni, ko zna da li je roba original?

Ratko Kovacevic, pressesprecher UIO BiH

Ratko Kovacevic, glasnogovornik UIO BiH - U ovoj godini zaplijenjeno je robe u vrijendosti od 3.300 000 KM

Ista se priča može čuti i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Kada u centru Sarajeva vidite ulične prodavače kako sa falsifikovanom robom bježe u sporedne ulice, to znači da je u toku akcija policije i tržišne inspekcije. Kada situacija ponovo postane “čista”, što obično biva za svega desetak ili petnaest minuta, šverceri se vraćaju na svoja “radna mjesta”, u najprometnijim dijelovima grada. Kako tržišna inspekcija u Sarajevu suzbija prodaju falsifikovane robe?

Registrovati pa kazniti

Načelnik inspekcije Midhat Pašić kaže: “Ta pojava je uzela široke korijene i dugo traje. Bez obzira na naše svakodnevno prisustvo na ulicama i pijacama, naravno da nismo u potpunosti suzbili takvu pojavu. Međutim, naš je prioritet i cilj bio da te nezakonite trgovce, koji su robu prodavali na ulicama, na policama, na stolovima, uvedemo u jedan red, da ih registrujemo. Kada budemo imali registar tih prodavača, e onda ćemo moći poduzimati druge radnje, pa će i, kada je riječ o falsifikovanouj robi, doći jedno vrijeme kada će se intenzivno raditi na tom problemu”, pojašnjava načelnik sarajevske Tržišne inspekcije, Midhat Pašić.

Koje su falsifikovane robe najčešće u prometu? “Skoro da ne postoji vrsta robe na tržištu BiH koja nije krivotvorena. Najčešće se radi o prehrambenim i kozmetičkim proizvodima, odjevnim predmetima, predmetima za opću upotrebu kao i tehničkoj robi”, kaže načelnik tržišne inspekcije Pašić i dodaje da mnoge strane firme sa filijalama u Sarajevu same prate tržište i kretanje falsifikovanih roba. “Tako da nas obavještavaju o eventualnim saznanjima o falsificiranju njihovih proizvoda. Nakon toga, ova inspekcija kao i ostali nadležni organi, djeluje u skladu sa važećim propisima” dodaje Pašić.

Falsifikovana roba uglavnom iz Kine

Falsifikovana roba u BiH najčešče dolazi iz Kine, kaže Pašić i nastavlja: “Veliki je broj tih kineskih trgovaca koji su rasuti po cijeloj BiH. Imaju svoje prodavnice i velike kontingente uvoza. To su obično veliki kontejneri koji su toliko nafilovani tom robom, tako da organi koji se bave pregledom tih roba na carinama, odnosno graničnim prelazima, jako puno vremena provode da bi evidentirali svu tu robu koja je uvezena u te trgovinske centre koje drže Kinezi.”

UIO Banja Luka

Sjedište Uprave za indirektno oporezivanje u Banja Luci - Vlasti se (ne)moćne

Postoji nekoliko zakonskih propisa kojima se reguliše suzbijanje proizvodnje i prometa falsifikovane robe, od kantonalnih, preko entitetskih pa do državnih. Krovna organizacija je Uprava za indirektno oporezivanje sa sjedištem Banjaluci, čiji je glasnogovornik Ratko Kovačević rekao da je nemoguće izvršiti detaljan pregled svih roba na carinama.

Zahvaljujući tome što carinici ne uspiju uvijek otkriti lažne fakture, lažne Nike završe ili na pijaci kao “kopija originala”, ali, kaže Kovačević, često i u buticima, koji patike prodaju kao originalnu robu po cijeni od više stotina maraka. Iako bosanskohercegovačke pijace i butici vrve takvom robom, vrlo rijetko se desi da se takva roba ukloni sa tržišta. Kovačević to priznaje i kaže da je potreban puno bolji rad i koordinacija svih nadležnih službi. “Naravno, ovim ne isključujemo bilo kakvu odgovornost, ali zaista u velikom broju slučajeva gdje to možemo pokušamo, i spriječimo već na samom uvozu ulazak takvih proizvoda koji su kopije određenih svjetskih marki”, kaže Kovačević.

“Rupe” u zakonima

Kao ilustraciju napretka u borbi države protiv falsifikata, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje, Ratko Kovačević iznosi podatak da je u prvih osam mjeseci 2008. godine, vrijednost oduzete robe bila oko 3.300.000 KM. “Činjenica je da ne samo BiH nego i u svim zemljama u okruženju i u EU postoje pokušaji nelegalnog uvoza. Veliki dio te robe i prođe, tako da je zaista vrlo teško procijeniti koliki je odlijev iz budžeta BiH upravo zbog pokušaja nelegalnog uvoza”, tvrdi on.

Probleme dodatno usložnjavaju nedorečena zakonska rješenja, podjeljenost bosanskohercegovačkog tržišta i neadekvatna saradnja između različitih nivoa nadležnih organa koji se bave suzbijanjem prometa i proizvodnje falsifikovane robe. Primjera radi, djelovanje Tržišne inspekcije Kantona Sarajevo ograničeno je administrativnom upravom. Zbog složene državne strukture, ova inspekcija ne može provoditi određene odrebe državnih zakona. Adminstrativne, odnosno kantonalne i entitetske granice, sprečavaju efikasno djelovanje policija i kriminalističkih službi. Na ulicama bosanskohercegovačkih gradova, u buticima i raznim trgovačkim centrima, uprkos svakodnevnom djelovanju inspekcija trgovina falsifikovanim proizvodima ne posustaje. U “igri” je, očito, veliki novac.