1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH: Pomoć MMF na klimavim nogama

„Teška vremena za BiH. Premijer i ministar finansija FBiH su upozorili da zemlji prijeti finansijski kolaps. Ovo je jedna od tema kojom se danas (15.2.2010) bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

Budućnost na vagi

Budućnost na vagi

Austrijski list „Wirtschaftsblatt“ piše da je pomoć MMF- na klimavim nogama ukoliko ne budu ispunjeni uslovi za dobijanje kredita od Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od 124 miliona eura i Svjetske banke 66 miliona. Radi se o reformi boračkih zakona. Od Federacije BiH je zatraženo da uštedi 250 miliona eura i da budžetski deficit smanji ispod pet posto bruto društvenog proizvoda. Ovdje se misli na izdvajanja za ratne vojne invalide, demobilisane i borce i njihove porodice.

Demobilisani borci i RVI na demonstracijama u Sarajevu

Demobilisani borci i RVI na demonstracijama u Sarajevu

Parlament u Sarajevu je prošle godine pod pritiskom iz inostranstva pokušao promijeniti zakon, ali je zbog masovnih protesta udruženja ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca, sve završeno neuspjehom jer je pažnja po svemu sudeći bila usmjerena na naredne parlamentarne izbore. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je rekao da je neprihvatljivo da jedna, tako važna reforma, mora čekati. Incko je poručio da „izborna godina treba biti iskorištena za ravnanje puta kojim će BiH ući u EU, a ne za postavljanje kamenja na tom putu“, piše danas u listu „Wirtschaftsblatt“.

Srbiju i dalje muče Fantomski bolovi

Kosovo u srijedu (17.5.2010) slavi drugu godišnjicu proglašenja nezavisnosti. Nezavisnost Kosova su priznali SAD i većina zemalja članica EU. Međutim, Beograd Kosovo i dalje vidi kao dio srbijanske teritorije. Šta se promijenilo u protekle dvije godine? „ Kada je riječ o stavovima zvaničnog Beograda, oni su ostali ne promijenjeni kao i stavovi Rusije i Kine. Sličnog mišljenja je i pet članica EU: Španija, Rumunija, Grčka, Kipar i Slovenija. Međutim, austrijski list „Die Presse“ danas (15.2.2010) piše da se Srbija u vrijeme stare Jugoslavije smatrala gospodarom Titove imperije.

Srbija i dalje Kosovo smatra dijelom svoje teritorije.

Srbija i dalje Kosovo smatra dijelom svoje teritorije.

Početkom 90-tih godina se od te imperije odvajaju Slovenija i Hrvatska, zatim Makedonija i BiH. Nakon odvajanja Kosova od Beograda nije bilo nasilja, čega su se mnogi bojali. Također nije bilo masovnog egzodusa Srba sa Kosova u južne dijelove Srbije. Nije došlo do destabilizacije regiona“, piše uvodničar lista „Die Presse“ nazivajući to dobrim vijestima. On dalje navodi da nije došlo ni do očekivane stabilizacije kojoj se Zapad nadao. Dvije godine nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, Srbija i dalje osjeća Fantomsku bol. (Fantomska bol je osjećaj boli u izgubljenom dijelu tijela ili iz kojeg osoba više ne prima fizičke signale). Krikovi su postali sve glasniji. Političari proevropski orijentisane vladeu Beogradu, koji su na vlasti od proljeća 2008. godine, više nisu orijentisani na terapiju spriječavanja te boli“, smatra komentator lista „Die Presse“.

„Nikada više rat, nikada više fašizam“

Rukom u ruci - zajedno protiv desnog ekstremizma. Protesti u Drezdenu.

Rukom u ruci - zajedno protiv desnog ekstremizma. Protesti u Drezdenu.

Velike demonstracije protiv desnog ekstremizma u Drezdenu su također jedna od tema pisanja njemačke štampe. „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da je 15.000 ljudi rukom u ruci dokazalo da grad ne želi da se crni dani njegove istorije instrumentaliziraju od strane neonacista. Ovi ljudi se nisu prisjetili samo žrtava bombaških napada, nego su izvukli pouku iz toga, a ona glasi „nikada više rat, nikada više fašizam“.

„Hannoversche Allgemeine Zeitung“ u svom komentaru ukazuje na postojeće opasnosti desnog radikalizma. „Uspjehom u borbi protiv nasilja na ulici se ne smije sakriti činjenica da borba protiv nasilja desnih ekstremista samo sa spektakularnim demonstracijama neće biti dobijena. Broj nasilničkih dijela desnih ekstremista je i dalje zabrinjavajuće visok. Ne može se štedjeti na programima o boljoj informisanosti zbog toga što nedostaje novca za političko obrazovanje“, smatra komentator lista „Hannoversche Allgemeine Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić