1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

„BiH nije u stanju suočiti se s uzrocima i posljedicama rata“

20 godina od početka rata, on je u BiH je, prema mišljenju analitičara, nastavljen političkim sredstvima, što vladajuće elite koriste kao paravan za uzurpaciju javnih sredstava.

Ljudi koji bježe od snajperista

Borba za preživljavanje u Sarajevu za vrijeme rata

20 godina od početka rata, u Bosni i Hercegovini (BiH) nema saglasnosti ni oko datuma kojim bi se službeno označio početak stradanja naroda u ovoj zemlji. Iako je i tokom 1991. godine bilo oružanih incidenata, ali i ratnih zločina (Bijeljina, Sijekovac) većina Bošnjaka smatra da je rat počeo 6. aprila 1992. godine napadom srpske paravojske i bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) na Sarajevo. Mnogi Hrvati smatraju da je rat u ovoj zemlji počeo napadom JNA na hercegovačko selo Ravno 1. oktobra 1991. godine, dok najveći broj Srba početak rata u BiH dovodi u vezu sa ubistvom srpskog svata u Sarajevu 1. marta 1992. godine.

Različiti pogledi na prošlost karakteristični su za bh. društvo koje, prema riječima profesora Sveučilišta u Mostaru Mile Lasića „ni 20 godina od početka rata nije u stanju suočiti se sa njegovim uzrocima i posljedicama“. To je, prema Lasićevom mišljenju, jedan od ključnih problema koji i danas opterećuje ovu zemlju. „20 godina od međunarodnog priznanja BiH, početka rata i njene disolucije, u ovoj zemlji je na djelu dovršavanje započetih ratova i podjela iz prošlosti. Pred našim očima dovršavaju se etničke i nacionalne revolucije iz daleke prošlosti, a mi trpimo zbog toga što nismo u stanju objektivno suditi o tim procesima“, kaže Lasić za Deutsche Welle.

Mostar

Ljudi u BiH imaju različite poglede kad je u pitanju početak rata u BiH. Na slici: Mostar

Visoka cijena suočavanja sa istinom

Jedan od rijetkih zvaničnika koji su se suočili sa posljedicama ratnih zločina je predsjednik Demokratske partije i bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Dragan Čavić. Kada je Komisija Vlade RS-a objavila izvještaj o zločinima u Srebrenici, Čavić je u Skupštini RS-a 2004. godine kazao da je „srebrenička tragedija crna stranica historije srpskog naroda“. Zbog suočavanja sa istinom i provođenja reformi koje su BiH omogućile pristupanje „Partnerstvu za mir“, a potom i dobijanje „Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“ sa Evropskom unijom, Čavić je izgubio povjerenje birača u RS-u 2006. godine. Na vlast su, kako ističe, ponovo došle „nacionalističke i retrogradne snage“.

„20 godina od početka rata BiH je fizički udaljena od sukoba, ali su posljedice konflikta još uvijek osnovna tema političkih odnosa u ovoj zemlji. Sukob je samo dobio drugu formu, zbog čega je bh. društvo danas jako rovito“, tvrdi Čavić. „Stalno oživljavanje nacionalističke retorike koja se bavi prošlošću, a ne budućnošću, političke elite svakodnevno serviraju građanima. To je jako dobar paravan za uzurpaciju javnih sredstava. Ova zemlja je jedna od najuspješnijih po stepenu korupcije u svijetu, u smislu uspješnosti razvijanja korupcije kao metodologije vladanja“, ističe Čavić za Deutsche Welle.

Odgovornost međunarodne zajednice

„Veliki dio odgovornosti za događaje iz devedesetih godina, ali i poslijeratne političke i međunacionalne konflikte u BiH, može se pripisati međunarodnoj zajednici i njenim različitim pogledima na krizu u bivšoj Jugoslaviji“, smatra kopredsjednik Igmanske inicijative i predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić. „Sigurno je da su se mogle poduzeti određene akcije kako bi se spriječila opasada Sarajeva. Također, bilo je moguće spriječiti i genocid u Srebrenici, za šta međunarodna zajednica snosi veliku odgovornost jer je Srebrenica bila zona pod zaštitom Ujedinjenih naroda“, kaže Šehić.

Plavi šljemovi i narod iza ograde 1995.

Šehić: bilo moguće spriječiti genocid u Srebrenici

Šehić smatra da se nedosljednost međunarodne zajednice ispoljava i u poslijeratnom periodu. „BiH još nije ispunila uslove koji su joj postavljeni kao članici Vijeća Evrope, nije ispunila uslove iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao ni uslove za sticanje kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji (slučaj 'Sejdić i Finci protiv BiH', op.a.)). Međunarodna zajednica to tolerira, a njenu nedosljednost zloupotrebljavaju političari u BiH i zato nikoga ne treba da čudi zašto ova zemlja politički i ekonomski stagnira i zašto njeni građani i 20 godina od početka rata tako loše žive“, ističe Šehić.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović