1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"BiH ne treba međunarodni nadzor"

3. februar 2012

Austrijski list „Die Presse“ donosi opširan intervju sa članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, a novine „Neue Zürcher Zeitung“ se u izdanju od petka (03.02.) osvrću na pojedina zbivanja u Makedoniji.

https://p.dw.com/p/13wJ9
Nebojša RadmanovićFoto: Dejan Sajinovic

Uz konstataciju „da je prošle nedjelje zaključeno da bi međunarodni nadzor na Kosovu trebalo da bude završen do kraja ove godine, te da se u Bosni i Hercegovini o takvim mogućnostima ne govori“, novinar lista „Die Presse“ upitao je člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića „zbog čega je njegovoj zemlji još uvijek potreban međunarodni nadzor“?

„Mislim da to nije neophodno, i to već duže vremena. Mi smo kao društvo dovoljno zreli i nije nam potrebna pomoć jednog 'visokog predstavnika'. No, njegovo prisustvo je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i to je jedan čisto pravno-formalni problem. Bosna i Hercegovina je bolje razvijena nego mnoge druge zemlje na Zapadnom Balkanu“, odgovorio je Radmanović.

Novinar lista „Die Presse“ se zatim osvrnuo na „činjenicu da je BiH bilo potrebno 15 mjeseci kako bi konačno vodeći politički predstavnici u toj zemlji postigli dogovor o formiranju vlade. Dakle, već na osnovu toga se može posumnjati u to da nije baš sve bez problema kako Vi to predstavljate“.

Radmanović je odgovorio da „nije rekao da nema problema. Postoje neki, pa čak i ozbiljni. Ali, to nije tako dramatično kao što kažu neki u Evropi“.

Zatim su uslijedila pitanja o postojećim napetostima u BiH. Novinar lista „Die Presse“ je upitao Radmanovića „da li će Bosna i Hercegovina postojati u sadašnjoj formi i nakon deset godina?“

Radmanović: „To se ne može odgovoriti sa Da ili Ne. Ja lično mislim da ako se mi svi u Bosni i Hercegovini potrudimo i uz to dobijemo veću podršku EU, onda u narednih deset godina možemo biti članica Evropske unije“, rekao je Radmanović i dodao: „Naše unutarnje državno uređenje na putu ka Evropi će ostati kao sada, dakle, onako kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom: sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda“.

Potom je uslijedilo pitanje „znači li to da je tema o referendumu o otcjepljenju prošlost?“

Član Predsjedništva BiH je izjavio da „jedan takav referendum nikada nije bio na dnevnom redu. Ako se pred Evropskom unijom samo pomene riječ referendum, tada svi pomisle da se radi o otcjepljenju. Mogućnost održavanja referenduma o različtim pitanjima postoji, i to kao demokratska opcija u svim razvijenim zemljama. Ukoliko bude pritisaka, i ukoliko postojanje Republike Srpske bude dovedeno u pitanje, tada će referendum biti jedna od opcija“, izjavio je, pored ostalog, u intervju za austrijski list „Die Presse“ član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović.

Napetosti u Makedoniji

Spannungen und Zwischenfälle in Struga Mazedonien
Napetosti i incidenti u Strugi u Makedoniji: oštećeni krst u selu BorovecFoto: DW

List „Neue Zürcher Zeitung“ u aktuelnom izdanju piše o požarima koji su podmetnuti ispred dvije crkve u Makedoniji te o napetostima do kojih je došlo u toj zemlji:

„U razmaku od dva dana nepoznate osobe su na zapadu Makedonije podmetnule požare. U protekli ponedjeljak (30.01.) zapaljen je dio crkve u struškom selu Labuništa, koje je naseljeno muslimanima, ali je taj požar brzo lokaliziran. Noć kasnije, u makedonskom selu Rečica Tetovsko, zahvaljujući brzoj intervenciji mještana, ugašen je požar pored zida crkve Svetog Đorđa. Ovi incidenti se dovode u vezu sa tradicionalnom karnevalskom povorkom održanom 13. januara u struškom selu Vevčani. Muslimani iz tog kraja su bili revoltirani zbog maski na karnevalu kojima se ismijavaju Ku'ran i burke. Dvije nedjelje kasnije, u susjednoj Strugi, održani su protesti u kojima je sudjelovala grupa salafista. Oni su tom prilikom uzvikivali: Allahu Ekber . Nakon toga, tokom vikenda je oštećeno više crkvenih objekata i simbola. Tokom susreta sa predsjednikom Makedonije Đorđem Ivanovim, predstavnici Makedonske pravoslavne crkve i Islamske vjerske zajednice su uputili poziv na smirivanje situacije. No, površno je te incidente isključivo objašnjavati kao odraz napetosti između pravoslavnih Makodonaca i Albanaca muslimana. Nema nikakve sumnje da se u takvim situacijama zaoštravaju međuetnički problemi. Međutim, do sada je vjera tu imala sporednu ulogu. Ona je samo instrumentalizirana kao pokazatelj pripadnosti nekoj od etničkih skupina, dok same religijske zajednice nisu nastupale kao strane u konfliktu. No, čini se da se to sada mijenja. U sadašnjim incidentima sve se vrti oko religioznih simbola i osjećaja. To izaziva iritacije upravo među albanskim nacionalistima. Islamističkim ekstremistima, koji su protestirali u Strugi, naredbe su stigle iz inostranstva, izjavio je, uz kritike, Valjon Kurtishi iz udruženja „Illyricum Libertas“. Prema njegovim riječima, to nanosi štetu Albancima. Albanci su po tradiciji suniti. U Makedoniji, kao i u nekim drugim područjima na Balkanu, gdje žive muslimani, vehabijske grupe već godinama provode misionarski posao, koji djelimično među Albancima i Bošnjacima nailazi na plodno tlo“, piše, pored ostalog, list „Neue Zürcher Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić