1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH ne štiti žrtve seksualnog uznemiravanja

U BiH je seksualno uznemiravanje obavijeno velom tajne zbog patrijarhalne balkanske tradicije. Uznemiravanju su najviše izložene žene. Počinioci gotovo uvijek prođu nekažnjeni.

default

Žene uglavnom popuštaju pritiscima nadređenih

U medijima (FTV) je nedavno objavljen snimak na kojem se vidi kako predsjednik Saveza demobiliziranih boraca BiH Mehmed Šišić seksualno uznemirava i ucjenjuje radnicu Saveza. Osumnjičeni Mehmed Šišić: "Biće ti povećana plata, biće i donacija. Ne tražim da se seksamo, evo, samo da se milujemo. Da probamo? Jel u redu?" Radnica: "Ma neću ni da probamo." Osumnjičeni Mehmed Šišić: "Izgubićeš sve. Izgubićeš i posao."

Geld oder Liebe?

"Krevet ili posao" - česta je pojava u bh. društvu

Gotovo da i nije bilo reakcija u bh. javnosti. "U medijima, parlamentima, ženskim organizacijama i akademskoj zajednici se ne govori o seksualnom uznemiravanju", uprkos primjerima iz nedavne prošlosti na koje podsjeća generalni sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić. "Imali smo nedavno slučaj snimljenog seksualnog uznemiravanja i nemoralnih ponuda od strane predsjednika Saveza demobiliziranih boraca. Niko se nije oglasio tim povodom, izuzev jedne političke partije. Čak ni one ženske organizacije koje su nastale nakon rata na strašnom iskustvu silovanja. Imali smo slučaj seksualnog uznemiravanja novinarke u goraždanskom kantonu tadašnjeg premijera koji je sada ministar prostornog uređenja u Federalnoj vladi. Dakle nema sakncija, već se nagrađuje, a u parlamentu smo nedavno imali skandaloznu izjavu jadnog od zastupnika 'šta je problem ako ženu malo udarimo'", kaže Borka Rudić.

Popustljivost je dio tradicije

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu u BiH obavijeno je velom tajne. Stručnjaci smatraju da patrijarhalna tradicija Balkana, koja nalaže popustljivost prema nadređenima bez obzira na prekršaje, znatno otežava rješavanje ovog problema.

"Ključni problem u kvalitetnom razumijevanju seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja žena, jeste u tome što se u BiH stvorila javna percepcija čak na nivou jednog javnog stava o kome nema diskusije, da je to dio tradicije", kaže Borka Rudić.

Prostitution in Tschechien

Žene se teško odlučuju da prijave seksualno uznemiravanje

Na teškoće u rješavanju ovakvih slučajeva upozorava i direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH Samra Filipović-Hadžiabdić. "Žrtve se teško odlučuju da prijave seksualno uznemiravanje. Moram reći da sam imala posrednih saznanja da ima i muškaraca koji su žrtve seksualnog uznemiravanja, ali u puno manjem broju od žrtava žena", tvrdi Filipović-Hadžiabdić.

"Seksualno uznemiravanje je krivično djelo koje se, zbog nedostatka iskustva, u bh. pravosuđu često kvalificira kao zloupotreba službenog položaja, čak i kao preljuba", upozorava direktorica Filipović-Hadžiabdić.

Šta žrtve mogu učiniti?

Samra Filipovic-Hadziabdic - bosnische Beamtin

Samra Filipović-Hadžiabdić: "Seksualno uznemiravanje je krivično djelo".

Semra Filipović-Hadžiabdić keže da je Zakonom regulisano da žrtve mogu podići krivičnu prijavu i tražiti nadoknadu štete. Pored sudova postoji i institucija Ombudsmana BiH kojem se žrtve mogu obratiti i tražiti pomoć u postupku.

I građani Sarajeva su svjesni činjenice da je ucjena "krevet ili posao" česta pojava u bh. društvu. "Žene su često prisiljene šutjeti o tome da ne bi izgubile radno mjesto", kaže jedan Sarajlija. Drugi dodaje: "To je uzelo velikog maha, samo što se to ne zna jer su ljudi zbog svoje egzistencije prisiljeni da šute inače će ostati bez posla." "Bila je jako pametna pa ga je onako snimila i to se otkrilo, ali u mnogim firmama se to isto dešava", ističe mlada Sarajka. "Djevojka ako to osjeti u startu treba da zna da nema tu šta raditi", kaže jedna stanovnica Sarajeva dodajući kako se u takvom slučaju "odmah treba kupiti s posla".

Nezaštićena prava nisu prava

Žrtva seksualnog uznemiravanja u Savezu demobiliziranih boraca ne namjerava se vratiti na svoje radno mjesto, ma kakvu odluku sud donio u vezi sa osumnjičenim Šišićem. Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Samra Filipović-Hadžiabdić upozorava: "Ako ne započnemo sa zaštitom svojih prava, to je kao da ih i nemamo."

Jedan od prvih slučajeva seksualnog uznemiravanja u bh pravosuđu bio je slučaj sudije Vlade Adamovića koji je 2004. godine bio optužen za seksualno uznemiravanje radnice u jednoj sarajevskoj cvjećari. prvostepenom presudom proglašen je krivim, a drugostepeni sud oslobodio ga je krivice. Međutim, disciplinska komisija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća je odlučila da je sudac svojim ponašanjem naštetio ugledu suda, te ga je razriješila dužnosti.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić