BiH napredovala u borbi protiv terorizma

Što se Bosne i Hercegovine tiče, ova država je napravila velike iskorake ka institucionaliziranju antiterorističkih sposobnosti - navedeno je u dijelu izvješća američkog Državnog tajništva, posvećenom ovoj zemlji.

Za BiH se izmedju ostalog kaže da je poduzela “odlučne akcije u hapšenju osumnjičenih osoba i zatvaranju nevladinih organizacija i računa u bankama organizacijama povezanim sa terorističkim grupama”. Sasvim konkretno, u izvješću State Departmenta se navodi, da je Federacija BiH u 2004. prekinula djelovanje organizacija "Al-Furqan", "Al-Haramain", "Al-Masjed", "Al-Aqsa" i "Taibah International". Sve gore pomenute organizacije nalaze se na “crnoj listi” Ujedinjenih naroda, jer one, kako se navodi, “imaju veze s Al-Qaidom”.

Kao poseban uspjeh se navodi činjenica da je uz asistenciju vlade u Washingtonu, osnovana Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), odgovorna i za istraživanje terorizma, ilegalne trgovine ljudima, organiziranog kriminala, te krijumčarenja oružja za masovno uništavanje.

Medjutim, State Department upozorava da SIPA-e još uvijek nije cjelosno operativna. Uz sve to, kaže se dalje, državne institucije nemaju dovoljno para za sve tražene aktivnosti, a nedostaje im i adekvatno istreniran kadar. BiH je u junu usvojila paket zakona ukjlučujući i onaj o SIPA-i. Po tom zakonu se daje mandat za istragu kriminalnih aktivnosti na državnom nivou, na polju moguće opasnosti od terorizma, uključujući i kontrolu financijskih tokova i sprječavanja pranja novca. Ovaj zakon je stupio na snagu 28. decembra 2004.

Vlada Bosne i Hercegovine je dakle, “snažan i aktivan partner u ratu protiv terorizma”, ali, “slabe centralne institucije, kao i njena etnička podijeljenost, kompleksnost i višestrukturalna vlast, kompliciraju napore, u toj globalnoj i regionalnoj borbi protiv terorizma”, kaže se u pomenutom dokumentu.

Na koncu, State Department ističe, kako i dalje postoji "zabrinutost zbog stranih islamskih ekstremista koji su ostali u Bosni nakon rata 1992-1995". U tom kontekstu se navodi da u BiH i dalje nedostaju procedure koje se odnose na pitanja denaturalizacije, ekstradicije i preventivnog privodjenja radi ispitivanja lica osumnjičenih za terorizam.

Usporedbe radi, valja na koncu istaći da ovu zabrinurost State departmenta, zbog “prisustva stranih islamskih ekstremista” u Bosni ne djeli u potpunosti američki Kongres. Na raspravi koja je o Bosni i Hercegovini održana sredinom aprila o.g., pod Capitol Hillom je konstatovano da, “prisustvo ekstremnih islamskih elemenata u Bosni i Hercegovini nije u razmjerama koje predstavljaju prijetnju regionalnoj i globalnoj stabilnost”.

U Kongresu je tada još rečeno da je, “na Balkanu poslije terorističkih napada 11. septembra 2001, počela sazrijevati svijest o neophodnosti suradnje u globalnom ratu protiv terorizma”. I to, kako je rečeno – na svim nivoima. To se posebno odnosi na razvijanje kooperacije sa onim europskim i američkim institucijama koje su u taj rat izravno i aktivno uključene.