1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH: Najmanje slobode u lokalnim medijima

3. maja se širom svijeta obiljžava Svjetski dan slobode medija. Novinari u BiH su prema mišljenju stručnjaka, izloženi sve većim pritiscima. Najveći uticaj na njihov rad imaju političari i politčke stranke.

Slobode i nezavisnog izvještavanj u bh. medijima je sve manje. Politički i ekonomski pritisci rastu, što sputava novinare i medijske kuće da profesionalno obavljaju svoj posao.

Pressefreiheit Bosnien und Herzegowina Vladimir Susak

Vladimir Šušak: “Novinari u lokalnim medijima se često nalaze u ulozi opštinskih službenika."

Stanje je najgore u lokalnim medijima, smatra Vladimir Šušak, sekretar Kluba novinara Banja Luka.

“Novinari u lokalnim medijima se često nalaze u ulozi opštinskih službenika, tako se ponašaju i tako izvještavaju. To je poražavajuće za novinarsku struku. Mediji su finansirani od strane lokalnih zajednica, što je direktan uticaj na uređivačku politiku i to nije novost. Jedno od rješenja bi bilo privatizacija tih medijia, da se prepuste tržištu pa da se vidi ko može opstati a ko ne”, smatra Šušak.

Ne diraj ruku koja te hrani

Novinarka Radija Bihać Mujesira Sadiković u svojoj novinarskoj karijeri koja traje 26 godina, nije imala značajnijih problema i neugodnosti, ali kaže da prava sloboda u medijima ne postoji jer je danas sve ispolitizirano.

Pressefreiheit Bosnien und Herzegowina Mujesira Sadikovic

Mujesira Sadiković u svojoj novinarskoj karijeri nije imala značajnijih problema i neugodnosti.

“Novinari u lokalnim medijima se često nalaze u ulozi opštinskih službenika, ali kaže da prava sloboda u medijima ne postoji jer je danas sve ispolitizirano. “Ne diraj ruku koja te hrani, kaže naš narod. Svaki lokalni medij kod nas je oslonjen ili na opštinu ili na kanton, od njih zavisi i samim tim nemoguće je govoriti o nezavisnosti ili slobodi u medijima. Sve zavisi od nas novinara, i taj osjećaj slobode je individualna stvar. Naša profesija jeste sve manje cijenjena, ali svaki novinar snosi odgovornost za svoj rad i ne smijemo to zaboraviti”.

Slobodni mogu biti jedino privatni mediji

Za medijsku kuću u kojoj radi, Mujesira Sadiković kaže još uvijek uspijeva odolijevati političkim turbolencijama, ali vjeruje da samo privatni mediji mogu biti u potpunosti nezavisni: “Čini mi se da je to jedini pravi put i u tom smislu ne znam kakva će biti sudbina nas lokalnih medija koji zavisimo od nečijeg raspoloženja i dobre volje”.

Pressefreiheit Bosnien und Herzegowina Amila Habibija

Amila Habibija: "Mnogi su se priklonili političkim elitama i na taj način opstaju."

Medijska kuća Kozarski vijesnik iz Prijedora obuhvata TV i radio stanicu, kao i istoimeni nedjeljni list. Novinar nedjeljnika Radomir Rečević smatra da je pitanje slobode istovremeno i pitanje finansiranja svakog medija pojedinačno. “Niko od mojih kolega novinara, koliko ja znam, ne osjeća lično strah osim u ekonomskom smislu. Suština je u tome da ako nemate stabilan izvor finansiranja, prinuđeni ste da se snalazite na razne načine. Naš najveći pritisak u listu Kozarski vijesnik je smanjen prostor za oglašavanje pa smo prinuđeni da novac nalazimo kako god znamo. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, bez novčanih sredstava koje nam dodjeljuje opština ne bismo opstajali. Kada govorimo o medijskim slobodama, mislim da je ključni problem upravo finansijska nezavisnost”.

Opstaju zahvaljujući političkim elitama

Zbog specifične političke situacije u Bosni i Hercegovini, društvo je podijeljeno pa tako i medijski prostor. Mnogi su se priklonili političkim elitama i na taj način opstaju, vjeruje Amila Habibija, novinarka Radija Konjic. “Javnost zna da izraz ‘slobodan medij' koji pojedini koriste u svom opisu, ne znači da je on nezavisan, pa potrebu za pravim informacijama upotpunjuju vijestima iz drugih medija, što danas nije teško. Moram reći da se nikada na svom radnom mjestu nisam susrela s instrukcijama kako da izvještavam, ali to nije slučaj u mnogim lokalnim medijima”.

Pressefreiheit Bosnien und Herzegowina Tanja Topic

Tanja Topić: "Pritisaak na medije je pojačan."

Politički analitičar Tanja Topić kaže da je pritisak na medije pojačan u posljednjih nekoliko godina. “Taj pritisak je dvostruk. Vidimo sve veću nervozu političkih struktura koji svoje frustracije ispoljavaju direktno na medije. S druge strane tu je ekonomski faktor i borba za preživljavanjem na medijskom tržištu”.

Na području BiH djeluje jako mnogo elektronskih medija, u borbi za svoj dio kolača medijske kuće veoma lako podliježu raznim uticajima, smatra Topićeva. “Ti pritisci su još izraženiji u medijima lokalnog karatktera. Činjenica da se ljudi međusobno poznaju ugrožava profesionalni rad novinara. Ako tome dodamo i etničku opredijeljenost gotovo svih medijiskih kuća u BiH, svaka vrsta kritike ili pokušaj da se govori o negativnim pojavama u manjoj sredini lako će naići na otpor”.

Građani vjeruju medijima

Ipak, čini se da građani Bosne i Hercegovine vjeruju medijima. Tako bar govore rezultati istraživanja iz aprila 2013., koje je provelo Udruženje BH novinari i Fonadacija Friedrich Ebert. Najviše povjerenja građani imaju u medije (80 posto), slijede vjerske zajednice i nevladin sektor, dok najmanje vjeruju političarima (19 posto) i političkim strankama (24 posto). Ono što im smeta u radu medija jeste odsustvo istraživačkog novinarstva, manjak kritičkih sadržaja i mišljenja.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić