1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH na tragu Čehoslovačke i SR Jugoslavije?

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak uporedio je odnose između Sarajeva i Banjaluke sa onima između Beograda i Podgorice od prije nekoliko godina. Intelektualci smatraju da je stanje na tragu onog iz 1992. godine.

Premijer RS Milorad Dodik glasa na prošlim izborima u BiH

Što su izbori bliži, to su međuentitetski odnosi sve gori

Iako se zna scenario odnosa Beograda i Podgorice, ili Bratislave i Praga, te kako su završile Savezna Republika Jugoslavija i Čehoslovačka, o BiH se nikako ne može govoriti kao o zemlji koja bi mogla doživjeti sličan scenario. Iz OHR-a kažu da se ne može govoriti da je neko za BiH a da istovremeno drugu polovinu zemlje tretira kao neprijateljsku stranu. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:

"Dakle bila je riječ o poređenju stavova političara u BiH i u to vrijeme u navedenim zemljama. Ono što razlikuje tadašnju situaciju u tim zemljama od situacije u BiH jeste to da u BiH imamo Dejtonski sporazum koji je jasan kao što je jasna i uloga međunarodne zajednice. Ne može doći do podjele zemlje i pokušaj da do toga dođe jednostavno potkopava napredak prema Evropskoj uniji. Međunaroda zajednica to nikada neće dozvoliti."

„Odnosi u BiH najgori od završetka rata“

Ipak nije mali broj onih koji kažu da je situacija u BiH gora od one sa početka devedesetih godina. Profesor na filozofskom fakultetu u Sarajevu Ugo Vlaisavljević slaže se tako sa postavljenim paralelama u BiH i tadašnjoj Čehoslovačkoj odnosno Srbiji i Crnoj Gori. Trenutna situacija predstavlja, kaže Vlaisavljević klimaks poslijeratne BiH i međusobnog distanciranja dva entiteta.

"Čini mi se da je situacija došla dotle da je bilo nezamislivo još prije par godina da bi ovako složeni, komplicirani i sasvim zahlađeni odnosi mogli da postoje između Sarajeva i Banjaluke. Mislim da je važno u ovom času to reći i prokazati takvo stanje zato što je ono čini mi se uistinu doživjelo svoju najgoru moguću mjeru."

Vlaisavljević dodaje da je situacija tim gora što se sve strane u BiH slažu samo kada se treba ocrniti ona druga strana gdje se svi etiketiraju nacionalistima:

"Naročito je to karakteristično u Sarajevu ili Federaciji zato što dobiva prilično perfidne dimenzije da su unutar RS svi nacionalisti, pa onda ono 'svi' dobija karakteristiku nacionalizma koji je neuočljiv, koji se pojavljuje kao reakcija na nacionalizam a upravo je zato opasan."

Dodik i Silajdžić- šefovi u svom begovatu

Istovremeno profesor na banjalučkom univerzitetu Miodrag Živanović kaže da je u oba entiteta situacija ista, odnosno gola borba za vlast. On kaže da se elite u BiH, odnosno lideri političkih partija, koji su daleko od elite, dogovaraju kako bi proizveli ovakvo stanje:

"Poznat je dogovor Harisa Silajdžića i Milorada Dodika da svako bude šef u svom begovatu - dakle da Dodik bude šef u RS, a Silajdžić u Federaciji. Naravno da to stvara velike probleme. Ja ne znam kako izaći iz ovog stanja."

Nema napretka dok sadašnji akteri ne odu sa političke i životne scene

S obzirom na nastalu situaciju ali i proteklih 15 godina međunarodnog djelovanja, i Vlaisavljević i Živanović su pestimistični kada je riječ o napretku. Miodrag Živanović:

"Nama treba 4 do 5 izbornih ciklusa, negdje 16 do 20 godina da bismo počeli ovdje da pravimo normalno društvao. Rečeno brutalnije: dok biološki akteri ne odu sa političke, ali i moram reći nažalost životne scene."

Očigledno je da je u BiH na sceni destrukcija napretka države. Međutim činjenica je da je jedini način vladajućim elitama da ostanu na političkoj sceni upravo dizanje tenzija kako bi se nakon nekog vremena proglasili pobjednicima u 'bespoštednoj borbi za svoj narod'.

Preporuka redakcije

Download