1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

BIH NA REPU EVROPSKIH INTEGRACIJA

Bosna i Hercegovina uskoro u Partnerstvu za mir?

Bosna i Hercegovina uskoro u Partnerstvu za mir?

Dobro obaviješteni diplomatski izvori u sjedišti Sjevernoaltantskog saveza u Briselu najavljuju da bi formalna odluka o prijemu Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir mogla biti usvojena već u drugoj polovini septembra. Bio bi to, navodno, signal javnog priznanja za dosadašnju hrabrost u reformiranju bh. vojske – po svemu jedne od najdelikatnijih oblasti svake suverene države. Takva odluka bi realno imala snagu zvanične pozivnice za učlanjenje, a na konačno zauzimanje svoje stolice u glavnom sjedištu Alijanse na sjeverozapadu briselskog predgrađa Ever (Evere), u najboljem slučaju bi se moglo pričekati do novembarskog samita NATO-a u Rigi kada bi osim Bosni i Hercegovini, pozivnica za članstvo u Partnerstvu mogla biti upoćena i Srbiji, a po svemu sudeći i Crnoj Gori. Time bi lista potencijalnih kandidata za ovakav vid partnerstva sa najjačom vojnom alijansom današnjice bila zaokružena, budući da su Albanija, Hrvatska i Makedonija već članice PfP-a, a sve tri se od samita u Rigi takođe nadaju da će biti pozvane u punopravno članstvo u Savezu. Nekoliko vodećih članica NATO-a je, međutim, u ovom času naklonjenije uslovnom prijemu Bosne i Hercegovine najviše na dvije godine, a neke od njih čak zagovaraju samo posmatrački status sve dok se ne ispune preostale obaveze prema Haškom tribunalu. Takva pozicija bi Bosni i Hercegovini omogućila tek fizičko prisustvo sjednicama zemalja partnera i stalnih članica Saveza bez prava rasprave i odlučivanja o bilo kojem pitanju, uključujući i rasprave o Bosni i Hercegovini. Konačan stav će po svemu sudeći najviše zavisiti od osobnih utisaka i službenog izvještaja eksperata NATO-a na čelu sa Frenkom Bolandom (Frank Boland), direktorom Direktorata za planiranje snaga u Savezu, koji u Sarajevo dolaze odmah nakon kolektivnog godišnjeg odmora, već početkom septembra. Olakšavajuću okolnost predstavlja visok stepen podrške koju BiH, Crna Gora i Srbija imaju od ostalih zemalja regiona i Evropske unije, smatrajući da bi integrirarnje u NATO dugoročno obezbijedilo stabilnost i siguran mir na cijelom jugoistoku Evrope. Novembarske pozivnice za Partnerstvo bi takođe povećale izglede Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji da na istom samitu u novembru budu pozvane da u proljeće 2008. pristupe punopravnom članstvu u Alijansi, za kada je već najavljeno održavanje specijalnog samita o proširenju. Takav kalendar, osim čiste hronologije mogućih dešavanja pod kišobranom NATO-a, ukazuje i na mnogo važnije detalje, a prvi među njima je da članstvo u Partnerstvu za mir, a pogotovo punopravno članstvo u Savezu, niukom slučaju nije samo pitanje vojnih reformi već prije svega političke stabilnosti, zakonitosti, ekonomskog stanja i tehnološkog razvoja. Ovakim stukturiranjem sistema vrijednosti nije nimalo teško zaključiti da je Bosna i Hercegovina u vojno-tehničkom i organizacionom smislu ispunila glavninu uslova za partnersvo sa Sjevernoatlanstkim savezom. Veliko je pitanje, međutim, da li se može svrstati i u red zemalja sa „stabilnom demokratijom bez unutarnjih potencijala za političku destabilizaciju“ - što je jedan od prvih uslova za prijem u NATO i u Evropsku uniju.? Mjereno vagom zvaničnog Brisela, BiH, Crna Gora i Srbija ovakve kakve su danas, očigledno nisu dozrele ni najnižim fazama integracije. Ali ni dalja neizvjesnost nije produktivna. Dobro obaviješteni vojni izvori bliski Savezu zato i najavljuju mogućnost kompromisne varijante široko otvorenih vrata koja bi podrazumijevala ohrabrenje Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji za punopravno članstvo, a Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji Partnerstvo za mir. Politika široko otvorenih vrata trajala bi do proljeća 2008. kada bi obje grupe zemalja dobile svoje mjesto. A ako bi se dogodilo čudo (poput hapšenja najtraženijih haških optuženika i istinske demokratizacije) takozvana jadranska grupa zemalja mogla bi se teorijski do proljeća 2008. sa sadašnje tri uvećati na svih šest potencijalnih članica Saveza. Time bi cijeli balkanski region bio konačno pokriven natovim sigurnosnim kišobranom, odnosno proces integracije u Savez bio bi zaokružen, što realno i jeste želja zvaničnog Brisela.

Zekerijah Smajić