BiH - leglo piraterije

"U pogledu autorskih u Bosni i Hercegovini izražen je problem opšte zapuštenosti oblasti intelektualnog vlasništva, pa tako i srodnih prava. Još se u Bosni i Hercegovini vidi da se ne pravi razlika između prava autora i prava srodnih autorskom pravu, koja pripadaju umjetnicima, izvođačima fonograma i radio – difuznim organizacijama, pa tako najviše od strane tih lica ima povreda autorskih prava. Još emiteri u koje spadaju radio i TV – stanice i kablovski operatori emituju piratski program.", kaže Amela Hadrović Hasanefendić, Agencija za zastupanje i zaštitu autorskih prava "Sine Qua Non".

Bh. muzički urednici nerijetko su na neki način primorani emitirati sadržaje za koje njihova kuća ne plaća određenu taksu autoru. Takve stvari se često dešavaju, pogotovo u malim, lokalnim, medijima, kaže Dejan Kukrić, urednik Zabavnog programa Televizije Bosne i Hercegovine (BHT): "Autorska prava u Bosni i Hercegovini generalno se krše. Kompletno društvo još grca u problemima poštivanja autorskih prava, prilično zbog toga što država još nije, čini mi se, uredila kompletno taj sistem poštivanja autorskih prava."

Kada je u pitanju poštivanje autorskih prava Bosna i Hercegovina je to jako dobro riješila, ali samo zvanično. Zakon se u praksi malo poštuje. Piraterija nam se gotovo svakodnevno događa i pored diskografske hiperprodukcije, kaže Ruždija Metanović, višegodišnji muzički producent i menadžer: "Evo, imamo pozitivne promjene recimo u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje to dobro funkcionira zato što je tamo pravna država mnogo jača nego u Bosni i Hercegovini. Od Nove godine uveden je porez na dodanu vrijednost (PDV). Mislim da će i to u mnogome urediti odnose u toj oblasti zaštite autorskih prava, a isto tako izvođačkih i diskografskih prava. U Bosni i Hercegovini imate veliki broj elektronskih medija i tek prošle godine napravljena su udruženja diskografa, autora i izdavača na nivou Bosne i Hercegovine, tako da se sada može djelovati na institucije sistema u jednom organiziranom smislu. Pošto je ovo jedno turbulentno postratno vrijeme stvari se kreću naprijed, ali zaista se kreću polako i tu najviše trpe autori. Ja se nadam da će se u neko dogledno vrijeme Bosna i Hercegovina u smislu realizacije zaštite autorskih prava približiti zapadnim zemljama, znači zemljama Evropske unije (EU)."

Susjedna Hrvatska je zemlja koja nam može biti primjer kako adekvatno riješiti pirateriju. Sjetimo se samo kad su Hrvati bagerima javno uništavali gomile piratskih CD – ova, kaže gospodin Kukrić: "Kad je riječ o našim susjedima, Hrvatska je već poprilično davno regulirala autorska prava. 'Hrvatsko društvo skladatelja' (HDS) i ostale organizacije redovno obeštećuju svoje članove tantijemama koje su zakonski propisane da ih plaćaju sve radijske i televizijske stanice, odnosno ustanove gdje se javno izvode djela koja podliježu autorskim pravima. Tako imate primjer da su i vlasnici kafića koji puštaju muziku u svojim lokalima obavezni da plaćaju ta autorska prava. Izdavačke kuće nemaju realne podatke koliko su prodali nekih izdanja. Imate neke tiražne pjevače koji su taj tiraž nagomilali jedino piratskim izdanjima. Autorska prava krše radio i TV – stanice. Međutim, sve više se, čini mi se, uvodi reda."

Možda je regulacija autorskih prava katkad sizifovski posao, pogotovo u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, koja ima i previše drugih problema, ali jednostavno moramo biti istrajni, kaže gospođa Hadrović Hasanefendić: "Ono što je ohrabrujuće je da su napokon počeli da stižu signali sa sudova. Tužilaštvo je prije dvije godine pokrenulo jednu veliku akciju protiv piratstva, kojom prilikom je sa ulica i iz radnji u Bosni i Hercegovini pokupljeno dosta piratskih nosača zvuka i slike. Stižu već prvostepene presude sa redovnih sudova za naknadu štete na ime autorskih prava, a stiglo je i prvo rješenje prekršajnog suda. Mislim da će proći još vremena dok se ne izgradi svijest o značaju intelektualnog vlasništva za ekonomski i kulturni razvoj Bosne i Hercegovine."