BiH: kriza, podjele, parafiranje Sporazuma sa EU

Verbalne sablje su isukane već početkom godine, nakon presude Međunarodnog suda pravde u tužbi protiv Srbije. Sud je presudio da se genocid desio samo u Srebrenici i da su za njega odgovorne tadašnje vojne i policijske strukture Republike Srpske.

Nakon presude, akademik Muhamed Filipović dao je slijedeću ocjenu: “Ovo je jedna presuda - i vuk sit i koze na broju. Srbija nije kriva, odnosno Jugoslavija nije kriva za genocid, ali je kriva zato što ga nije spriječila ili što nije progonila počinitelje, ili što ne saradjuje s Hagom, Sva težina zločina se prebacuje na Republiku Srpsku“.

Podjele nakon presude međunarodnog suda pravde

Presuda je izazvala nove podjele u BIH. Bošnjačke stranke iz Federacije tražile su poseban status za Srebrenicu, vlasti Republike Srpske su oštro odbacile takav zahtjev. Srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović je rekao:“Tenzije postoje. Nadam se da one neće biti velike, demonstrativne.

Pozivam sve da smireno sve pročitaju presudu , saslušaju sve i da nađemo rješenja koja će značiti mirnu BiH na putu ka EU, a ne nemirnu BiH, u kojoj će političari izazivati probleme. Nadam se da toga neće biti“, istakao je Radmanović.

Nade su, međutim, bile uzaludne. Političke svađe bile su sve burnije oko reforme policije, novog ustava, rješavanja statusa Kosova. Iz Republike Srpske, pa i Srbije, čuli su se zahtjevi o referendumu o nezavisnosti srpskog entiteta u BiH, ako Kosovo dobije status nezavisne države. Član Predsjedništva Haris Silajdžić na to je dao slijedeći komentar: “Čak i zvaničnici najvišeg ranga iz Srbije se ne ustežu da komentarišu situaciju u BiH i da sebi prisvoje pravo da rješavaju pitanja u BiH, vezana za pitanje Kosova“.

Lajčak umjesto Schwarz-Schillinga

Sredinom godine, u vruću fotelju prvog čovjeka međunarodne zajednice u BiH sjeo je mladi slovački diplomata Miroslav Lajčak, umjesto umornog i pasivnog Christiana Schwarz-Schillinga. U jednom susretu s Lajčakom, poznati bosansko-hercegovački reditelj Haris Pašović ovako je ocijenio misiju Slovaka : “Vjerujemo da je sramota da u 21 stoljeću u jednoj evropskoj zemlji nama treba da dodju takvi mladići u političkom smislu i da nas zamole da budemo malo manje primitivni i malo manje glupi i da živimo bolje, ako je to moguće“.

Pokazalo se da sa sadašnjom političkom garniturom bolji život nije moguć. Do usijanja krize došlo je nakon mjera Lajčaka na većoj efikasnosti zajedničkih institucija, državnog parlamenta i Vijeća ministara. Lajčak je tada rekao:“Odluke o određenim pitanjima mogu se donijeti većinom glasova prisutnih članova koji glasaju. Prosta većina za konačnu odluku Vijeća treba uključivati samo po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda, a ne po dva, kako je to sada bio slučaj“, kaže Lajčak. Umjesto kao korak ka jednostavnijem odlučivanju na nivou BiH, u Republici Srpskoj su to shvatili kao namjeru za stvaranjem unitarne države.

Da bi krizu učinio još težom, ostavku je podnio predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić :“Učinio sam sve godinu dana da se stvori dijalog i da dijalog bude zalog uspjeha naše zemlje u svim iskoracima. I sve što sam više ulagao truda, sve sam više bio zaobilažen, nažalost, od predstavnika međunarodne zajednice“, rekao je Špirić.

Parafiranje sporazuma sa EU nakon dogovora o reformi policije

Kada su stvari prijetila da se potpuno otrgnu van kontrole, domaći poilitički lideri su postigli dosta klimav dogovor o reformi policije. Kao nagradu za to, Evropska unija je parafirala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s BiH. Olli Rehn, komesar za proširenje EU, tom je prilikom u Sarajevu rekao: „Želim čestitati liderima i narodima BiH za ovo dostignuće“, rekao je Rehn u Sarajevu.

Za građane BiH, to je bila prva dobra vijest nakon drugog vremena: “Moglo se to uraditi i ranije. Ja mislim da je to izvanredna vijest za sve nas“, rekao je jedan gradjanin. Drugi dodaje:“ To je, naravno, sjajna informacija. To je prvo predvorje za ulazak u EU, za pristupne fondove i za investicije u BiH. Naravno, to je dobra vijest“.

Godina koju treba čim prije zaboraviti

2007. godina u BiH spada u red onih koje treba zaboraviti čim prije.

Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić se ponašao kao na pijaci, licitirajući sa svojom ostavkom. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik najviše je ostao upamćen po prijetnjama da će nokautirati novinare.

Drugi entitetski premijer, Nedžad Branković, po ubuđalom brašnu i ulju iz Čehoslovačke, „proizvedenom“ iduće godine, upućenom na tržište u vrijeme velikog rasta cijena prehrambenih proizvoda. U BiH je protekle godine napravljeno nekoliko drugorazrednih filmova, nije objavljena nijedna knjiga vrijedna pažnje, nije se pojavilo nijedno novo ime u slikarstvu i muzici koje obećava. Zaista, godina koju čim prije treba zaboraviti.