BiH kreće u borbu protiv kompjuterskog kriminala

Korištenje interneta u BiH u stalnom je porastu. Prema procjenama nadležnih agencija, više od 2.000.000 ljudi u ovoj zemlji koristi globalnu kompjutersku mrežu, što je oko 52 posto od ukupnog broja stanovnika. Neosporno je da savremena informacijska i kompjuterska tehnolgija unosi pozitivne promjene u gotovo sve sfere bh. društva, ali i nove oblike društveno neprihvatljivog ponašanja, odnosno cyber kriminal.

Gotovo da nema internet korisnika koji nije primio email sumnjive sadržine. Mnogi korisnici globalne kompjuterske mreže često se susreću sa primamljivim mogućnostima zarade na internetu, šansama za osvajanje velikih iznosa novca ili obavijestima da su dobitnici glavnog zgoditka neke lutrije iz inostrastva. Obično se uz takve poruke od korisnika traži dostavljanje ličnih podataka, što je uobičajeni uvod u internet prevaru.

Česte mete napada su internet portali privatnih firmi

Stručni savjetnik Ministarstva sigurnosti BiH pri Odjelu za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije Tomislav Ćurić kaže da je cyber kriminal u BiH prepoznat kao ozbiljna prijetnja. „Organizirane kriminalne grupe sve više koriste mogućnosti novih tehnologija za međusobno komuniciranje. Analize i podaci Ministarstva sigurnosti BiH govore da su najčešći pojavni oblici cyber kriminala ucjene i iznude, a česte mete su internet portali privatnih firmi“, kaže Ćurić.

U porastu su i pomenute prevare posredstvom interneta, zloupotrebe kreditnih kartica, bežičnih (wireless) internet mreža , raznih društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera i dječija pornografija. Kako su ove pojave evidentne u cijeloj regiji, o njima će se u četvrtak (13.9.) u Sarajevu raspravljati na međunarodnoj konferenciji „Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture“.

Cyber kriminal ne poznaje granice

„Kako ovaj vid kriminala ne poznaje granice, međunarodna saradnja je izuzetno važna“, kaže za Deutsche Welle ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović. On, međutim, upozorava da regionalne policije nisu dovoljno osposobljene za borbu protiv ovog vida kriminala, tako da će jedno od težišta skupa biti na edukaciji. „Moguće je i formiranje novih nastavnih programa gdje bi okupljali policajce za ovu oblast“, kaže Ahmetović.    

Cyber kriminal ugrožava kako pojedince, tako i pravna lica, javne i privatne kompanije, medijske kuće itd. Žrtve su i vladine institucije, a napadi su tako sofisticirani da mogu ugroziti i najsigurnije sisteme. Pentagon (zgrada Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država) je sredinom prošle godine bio žrtva „hakerskog“ upada kada je iz kompjuterskog sistema ukradeno 24.000 dokumenata.

Represija umjesto prevencije

„Ako Pentagon ne može sa sigurnošću tvrditi da ima prave mehanizme zaštite, onda je jasno da su i institucije u manje razvijenim zemljama ranjive. Mi smo se u BiH susretali sa neovlaštenim pristupom zaštićenim sistemima mreže elektronske obrade podataka. Počinitelji su zloupotrebom šifri, koristeći se ličnim kompjuterom, sudjelovali u internet saobraćaju direktno utičući na krajnji ishod elektronske obrade podataka pričinivši štetu pravnim licima u BiH“, kaže Tomislav Ćurić.

Primarni zadatak zajednice, odnosno nadležnih institucija, trebalo bi da bude preventivno djelovanje kako bi se stopa cyber kriminala svela na što manju mjeru, no Ćurić konstatira da se u BiH do sada uglavnom djelovalo represivno.  

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić