1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH korak bliže EU

Više od 20 godina nakon rata BiH je aplicirala za članstvo u EU, a skoro osam godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Sarajeva i Brisela započinju i pregovori o njegovoj realizaciji.

"Iz Brisela nam (16. 2.) dolazi delegacija za otpočinjanje pregovora oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)... Vijeće ministara je usvojilo pregovaračku poziciju... a dobit ćemo i poziciju ili stav Europske komisije", izjavio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Dio pozicije BiH u pregovorima s delegacijom iz Brisela, dodaje on, bit će redefiniranje pregovaračke pozicije BiH i kretanje u susret kompromisu a Europskom komisijom, što treba da sadrži "fazno prilagođavanje u jednom dužem periodu i kompenzatorske mjere prema BiH s obzirom na ranjivost poljoprivrednog sektora u našoj zemlji".

Mirko Šarović Bosien Herzegowina

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH: "Redefinirati pregovaračku poziciju BiH..."

"To je suština. Uz to mogu da kažem da smo tražili i odgovarajuće kvote. Nije tajna s obzirom na to da je to bio naš zahtjev i u prošloj pregovaračkoj poziciji, da smo tražili posebne kvote za šećer, ribu, vino i posebne kvote za voće i povrće", kaže Šarović. Takav stav podržava i njegova stranačka kolegica Aleksandra Pandurević, šefica Kluba poslanika SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja smatra da BiH "ima veliki problem oko trgovinskih kvota i da očekuje da EU pokaže razumijevanje i ponudi uvjete bar kakve ima Srbija". "Ukoliko EU ostane pri svojim stavovima, bojim se da ćemo imati ozbiljnih problema, posebno naša domaća proizvodnja, tako da očekujem da će EU imati sluha za BiH", naglasila je Pandurević.

Šansa za napredak

Delegacija Europske komisije u Sarajevo stiže tek dan nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u Briselu uručio aplikaciju trenutnom predsjedavajućem EU – holandskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čime je otvoreno novo poglavlje u napretku BiH ka EU. Reakcije u BiH su različite, no svi su složni u jednom – još dosta toga treba da se uradi kako bi BiH zaista i postala dijelom velike europske obitelji. Ministar Šarović smatra da će već sama predaja aplikacije, kao i faza njenog prihvatanja, pridonijeti stabilnosti BiH. "Prijem BiH u EU donio bi neophodne standarde koji danas važe u Uniji i koji su važni i za BiH. Ono što je najvažnije za ovu zemlju je značajna šansa koja bi bila data ovom društvu, da napreduje".

Glavni zadatak za BiH u ovom trenutku, smatra dr. Nedžma Džananović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je "da dodatno učvrsti kredibilitet aplikacije nastavkom reformskog kursa i pozitivnom političkom atmosferom". "Iz prethodnog perioda je sasvim jasno da politička volja postoji, ali da je potrebno uložiti i dodatne napore da se reformska dinamika održi. Drugi je prioritet koordinirana bilateralna diplomatska ofanziva, pogotovo u zemljama članicama koje imaju određene rezerve prema našoj aplikaciji ili generalno prema ideji proširenja", kaže Džananović za Deutsche Welle.

Aplikacija za članstvo, ukoliko je zvaničnici EU ocijene kredibilnom, Bosni i Hercegovini mogla bi otvoriti i nove predpristupne fondove (IPA). "BiH je do sada koristila određena sredstva iz predpristupnih fondova EU za procese izgradnje demokratije. Ono što nismo mogli koristiti je zapravo ono što ovu zemlju najviše interesira, a to su infrastruktura i poljoprivreda", tvrdi ekonomski analitičar Zlatko Hurtić za Deutsche Welle. Takvi fondovi bili su nedostupni, dodaje, jer nije bila podnijeta aplikacija, niti BiH ima status kandidata. "Ovo sad mijenja situaciju", naglašava Hurtić.

Parteienfinanzierung Symbolbild

Pozitivan odgovor na aplikaciju BiH bi otvorio i nove EU fondove

Bez nacionalne strategije nema pomaka

Kočnice su, dodaje, ipak još dosta jake, a glavna kočnica je nepostojanje nacionalne strategije. Kočničari su, prema njegovom mišljenju, poznati: "Propušteno je dosta sredstava zbog poznatih problema – protivljenja Republike Srpske bili kakvoj nacionalnoj strategiji". Mnogo sredstava iz predpristupnih fondova EU, tvrdi on, do sada je izgubljeno upravo zbog nepostojanja nacionalne strategije, a "Europska komisija je u posljednje vrijeme sredstva, da ne bi propadala, davala Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, pa čak ulagala i u neke studije, koje nama nisu potrebne..."

Hurtić smatra da je tek Vijeće ministara pod predsjedanjem Denisa Zvizdića stvorilo neke mogućnosti da se kreiraju nacionalne strategije za različite infrastrukturne projekte, za koje bi mogla biti povučena značajna sredstva iz IPA fondova. Ipak, naglašava da "postoji ozbiljan problem kod nas što još uvijek ... nismo razvili te instrumente na osnovu kojih ćemo moći koristiti ta sredstva i čak kad nam budu raspoloživa u ovoj nekoj fazi nakon podnošenja aplikacije. Dakle, nemamo još uvijek mehanizam za usvajanje takozvane nacionalne strategije, što jeste preduvjet za korištenje bilo kakvih IPA sredstava".

Napominje da je jedna razvojna nacionalna strategija bila usvojena 2006. godine prije prve serije IPA fondova za BiH, no važenje tog dokumenta isteklo je već 2008. godine. "Nakon što je sada predata aplikacija, nacionalna strategija će morati biti usvojena, kako bi se moglo pristupiti predpristupnim fondovima", zaključuje Hurtić.

Nedžma Džananović se također slaže da je "odgovornost za optimalno korištenje IPA fondova na vlastima BiH i to je dio posla koji ne može uraditi niko drugi". "Prema podacima Direkcije za europske integracije (DEI) BiH iskorištenost do sad raspoloživih fondova nije bila optimalna, ali ni dramatično loša, iako postoji dosta prostora za unapređenje u predstojećem periodu. Mehanizam koordinacije, uključivanjem i nižih nivoa vlasti u određene aktivnosti, pruža mogućnost da njihova uključenost u korištenje fondova bude znatno veća", tvrdi Džananović.

Više dogovora, više fondova

Kako je navedeno u izvještaju Direkcije za europske integracije BiH početkom ove godine, iz IPA fondova za BiH od 2007. do 2013. godine, u vrijednosti od preko pola milijarde eura, ugovoreno je, zaključno sa novembrom 2015. godine, oko 87 posto tog iznosa, ili nešto manje od 447 miliona eura. Ukoliko se političari u BiH usuglase oko europskog puta BiH i ozbiljno porade na nacionalnoj strategiji, smatra Hurtić, uskoro bi, nakon podnesene aplikacije za članstvo u EU, za BiH mogli biti otvoreni i mnogo izdašniji IPA fondovi.

A političari su svjesni da im predstoji mnogo posla kako bi BiH dobila solidnu šansu da postane članicom EU. "Poslije aplikacije nas čeka jedan ogroman posao. Uvažavajući sve složenosti i specifičnosti BiH, očekuje nas veliki rad, traženje kompromisa, ispunjavanje svih onih uvijeta koji su postavljeni pred nas Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i naravno sve ono što je pobrojano u uvjetima za svaku zemlju", izjavila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

EU Flagge Bosien Herzegowina Sarajevo

Na putu ka EU BiH ima još puno posla

EU bi BiH trebala donijeti napredak i prosperitet, te pomoći u jačanju državnih institucija i daljoj izgradnji funkcionalnog sistema. BiH bi, kako tvrdi ministar Mirko Šarović, u EU "unijela jednu složenu, multietničku zemlju, lijepu zemlju". "Vjerovatno bismo unijeli i dozu briga za samu EU, to je sigurno, jer bi više pažnje trebali i morali posvetiti BiH, bremenitoj svim ovim problemima sa kojima se danas suočava", zaključuje Šarović.