BiH kao kolateralna šteta odnosa Beograda i Prištine

Mjere kosovske vlade bi mogle zatvoriti vrata za izlazak bh. firmi na tržište Kosova. Kako preduzeća iz Republike Srpske uglavnom ne posluju na Kosovu, odluka vlade u Prištini u prvom redu ugrožava privrednike iz Federacije BiH. Direktor kompanije "TT Kabeli" iz Širokog Brijega Dario Tomić za Deutsche Welle kaže da je izvoz na kosovsko tržište za ovo preduzeće sada "nemoguća misija". "Carina od 10 posto je veliki problem za bilo koju branšu, a posebno za našu", kaže Tomić.

I analitičar privredne komore BiH Duljko Hasić smatra da bi uvođenje carinske takse moglo ugasiti kosovsko tržište za bh. firme. Hasić ističe da ni pritisci međunarodne zajednice za sada nisu dali nikakve rezultate. "Bez obzira na velike pritiske iz BiH i Evropske unije Kosovo ne odustaje od uvođenja ove mjere", ističe Hasić.

Odluka Vlade Kosova logična?

Odluka kosovske vlade nije iznenadila predsjednika Narodne stranke Radom za Boljitak i zastupnika u Parlamentu BiH Mladena Ivankovića-Lijanovića jer "svaka država, odnosno njena vlada i parlament trebaju da vode računa o svojoj privredi". "To što Kosovo radi je u izvjesnom smislu i logično, a posljedice su nekonkurentni proizvodi iz BiH", ističe Mladen Ivanković-Lijanović. "Sporno je što BiH ne vodi računa o svojim građanima i svom ekonomskom prostoru i ja sam za recipročne mjere", kaže Ivanković-Lijanović.

Kako Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo, nije moguća ni uspostava bilateralnih sporazuma na privrednom planu. Ekonomski odnosi između Sarajeva i Prištine zato se temelje na regionalnim sporazumima, poput Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Ekonomija žrtva politike

Ekonomska analitičarka i zastupnica u državnom Parlamentu Azra Hadžiahmetović kaže kako se i u ovom slučaju ispostavilo da je ekonomija žrtva regionalnih političkih nesuglasica. "BiH i Kosovo su potpisnici istih trgovinskih aranžmana i obavezali smo se na liberalizaciju trgovine. No, moram priznati da je potez Kosova odgovor na potez Vijeća ministara BiH", kaže Azra Hadžiahmetović.

Vijeće ministara BiH ne priznaje kosovsku dokumentaciju zbog čega su prištinske vlasti i donijele odluku o podizanju carina. Kosovo je jedan od rijetkih ekonomskih prostora s kojim je Bosna i Hercegovina imala pozitivan vanjskotrgovinski bilans. Samo u prošloj godini ukupna robna razmjena između BiH i Kosova iznosila je 345 miliona maraka. Analitičari zato tvrde da je u ovom slučaju Bosna i Hercegovina žrtva neriješenih političkih odnosa u regiji, prvenstveno onih na relaciji Beograd-Priština.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina