BiH i Kosovo: Gdje su nestale milijarde?

Zar je zaista moguće da je Zapad slao novac u dvije zemlje, jednu veličine Berlina i drugu veličine Hamburga a da od toga ništa, ama baš ništa nije napravljeno? Da, to je moguće, smatraju novinari Rüdiger Rossig i Zoran Solomun odvodeći na sat vremena gledaoce njemačko-francuskog kanala Arte u beznadežnost Bosne i Kosova. "Kosovo je po glavi stanovnika dobilo 10 do 20 puta više nego što u prosjeku na ime razvojne pomoći dobije jedna siromašna zemlja", izračunao je jedan rezignirani bivši prestavnik međunarodne zajednice u Prištini. Ali gdje su otišli svi ti novci?

Odgovor je jednostavan: Ono što se vodi kao pomoć završava u potpuno neefikasnoj misiji EU, takozvanoj "misiji za izgradnju pravne države". Drugim riječima ta pomoć odlazi na plate i obilate dnevnice i dodatke za rad u inostranstvu i odvojenost od porodice koje se isplaćuju dobro obrazovanim pravnicima iz cijele Evrope, koji dolaze da rade za UNMIC - ali koji, s obzirom na nedovoljno poznavanje situacije na terenu, nisu u stanju da bilo šta promijene.

Konsultacije do iznemoglosti

U Bosnu su Britanci, kaže jedan politolog, nedavno poslali 35 miliona tehničke pomoći. Novac su kasirale britanske firme za konsalting, koji marljivo daju konsultacije, konsultacije i samo konsultacije.

Investira se u infrastrukturu, u ceste i mostove preko kojih se niko ne vozi. Postoji i jedan program za edukaciju finansiran iz inostranstva, po kojem se edukuju mladi doktori i medicinske sestre kako bi direktno nakon ispita mogli otići na Zapad.

Novac odlazi i za troškove administracije, a dio završava i u džepovima korumpiranih političara. Ono što ostane pomaže da oni koji su tamo ostali da žive, ne umru od gladi.

U potrazi dubljeg smisla svega toga, autori dokumentarca "Bosna i Kosovo - zaboravljeni evropski protektorati" morali su se zadovoljiti objašnjenima da razloge treba tražiti u komunističkom nasljeđu, nacionalistima, u Bosni uz to i privatizaciji i uopšte u kapitalizmu. U stvarnosti razlozi za neefikasnost međunarodne zajednice u BiH i na Koosvu su nebriga, nepromišljenost  i nedostatak sveobuhvatnog i zajedničkog plana, površnost, bezidejnost, ravnodušnost jedne "međunarodne zajednice"", piše Berliner Zeitung. 

Spor u Bosni nakon revizije presude za agresiju protiv Srbije

Austrijski list Kurier se bavi bh- politikom, koja je zarobljena konfliktima iz devedestih godina 20 vijeka. Najnoviji povod je revizija presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, koju je pokrenuo bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović. Kurier piše: "Bosna je prije deset godina priželjkivala da Srbija bude osuđena za genocid. Sud je međutim samo ustvrdio da Beograd nije učinio ništa da spriječi ubistvo 8.000 muškaraca i dječaka Srebrenice. Izetbegović sada želi promjenu presude. On je obnovio tužbu bez saglasnosti sa hrvatskim i srpskim članom Predsjedništva. Za Milorada Dodika, koji teži secesiji RS-a je to bio dobrodošao povod da od srpskih predstavnika zatraži bojkot rada u zajedničkim institucijama države. Srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić se tome usprotivio jer mu se to učinilo poput samoisključenja bosanskih Srba iz procesa političkog odlučivanja u Sarajevu".

"Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak saopštio je Međunarodnom sudu pravde u Hagu da Izetbegovićeva odluka nije usaglašena sa svim institucijama BiH i da stoga nije pravosnažna. No ambasadorka BiH u Hagu Mirsada Čolaković je odbila da ministrovo pismo proslijedi Sudu pravde u Hagu. Potom je ministar spoljnih poslova Črnadak direktno poslao pismo Sudu. Ovaj bosanski Srbin je rekao da nastavak napada na zajedničke institucije države BiH ili djelovanje u korist privatnih interesa može donijeti samo još veće probleme. Zapravo je Republika Srpska svo vrijeme dovodila u pitanje institucije zajedničke države i negirala presude, kao što je ona koju je donio Ustavni sud BiH kada je zabranio sprovođenje referenduma o Danu RS. Posmatrači međutim u ovom koraku Izetbegovića vide još jedan znak u pravcu raspada zajedničkih državnih struktura BiH. Do sada su Bošnjaci insistirali na očuvanju zajedničke države", piše Kurier.