1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH i izvori obnovljive energije

Iako u BiH postoje projekti za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, stručnjaci smatraju da će se ta zemlja zbog slabe ekonomije u dogledno vrijeme uglavnom sabdijevati „prljavom strujom“

Hidroelektrana Divič kod Kotor Varoši

Hidroelektrana Divič kod Kotor Varoši

U BiH se sve više razmišlja o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Radi se o takozvanoj „zelenoj tehnologiji“, odnosno o načinu proizvodnje koji ima malen negativan uticaj na životnu sredinu. Međutim, zelene tehnologije su skupe. Bh. vlasti pokušavaju kroz izradu studija i pomoć stranih kompanija i institucija naći način da se dio električne energije proizvodi iz mini hidroelektrana, vjetroelektrana, solarnih ćelija i biomase. Ekonomska računica je neumoljiva: Skuplja struja odraziće se na cijenu koju plaćaju krajnji potrošači.

Mini hidroelektrane su ekonomski isplative

Dragiša Kovačević je inžinjer mašinstva u teslićkoj kompaniji Eling inžinjering. Ova kompanija je jedno od rijetkih preduzeća u BiH koje se među ostalim bavi proizvodnjom i servisiranjem objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Njihova mini hidroelektrana Divič instalisane snage 2,8 megavata kod Kotor Varoši je prva minihidroelektrana u RS. Projekat su započeli 2003 godine. Koncesiju su dobili 2004. godine a elektranu izgradili 2005. Kovačević vjeruje da je proizvodnja struje iz obnovljivih izvora tehnologija koja BiH obećava veliku budućnost.„Sve male hidroelektrane su isplative, samo je pitanje vremena za koje će biti isplaćene. Mala hidroelektrana Divič je planirana da se isplati u roku od sedam do osam godina“, kaže on.

Pored ekonomske isplativosti i relativno niskih troškova održavanja, Kovačević kaže da je prednost ovakvih objekata zanemariv negativan uticaj na životnu sredinu i zapošljavanje lokalne radne snage.

Cijena po kojoj Elektroprivreda RS otkupljuje struju iz malih hidroelektrana je 6,3 feninga po kilovatu. Iako je cijena mnogo niža u odnosu na cijene u regionu, Kovačević kao prednost ističe da nakon početnih ulaganja, koji su u ovom slučaju iznosili gotovo pet miliona maraka, nema velikih dodatnih troškova. Naime, hidroelektrana radi automatski a kontrola se obavlja iz centrale firme u Tesliću.

U skolopu hidroelektrane Divič se nalazi i ribnjak

U skolopu hidroelektrane Divič se nalazi i ribnjak

„Upravljanje hidroelektranom vrši se sistemom kompletnog automatskog nadzora. Trenutno imamo posadu radi ribnjaka koji je u sklupu male hidroelektrane. Trenutno instaliramo video nadzor nad svim objektima, kojim ćemo moći pratiti sva dešavanja na maloj hidroelektrani i u samom objektu i na lokalitetu vodozahvata.

Na ispustu vode iz elektrane nalazi se ribnjak površine 5.000 kvadratnih metara sa pastrmkom, što, prema Kovačeviću, govori o ekološkoj čistoće tehnologije midihidroelektrana iz obnovljivih izvora.

„Mi mislimo da je to još jedan dodatni pokazatelj da se može spojiti proizvodnja električne energije i proizvodnja konzumne pastrmke“. Jedna mini hidroelektrana se sastoji od vodozahvata, u kojem se uzima voda iz rijeke. Ta voda se odvodi kroz cijevi sa visinskom razlikom od nekoliko stotina metara, kako bi se dobila dovoljna energija vode. Cijevi vode u postrojenje i u turbine koje proizvode struju.

„Vodozahvat ovog tipa je tirolski vodozahvat koji ni na koji način ne utiče na vodotok rijeke i gledano sa ekološkog aspekta ne utiče na biodiverzitet u rijeci. Možemo reći da što se tiče uzimanja vode uspijevamo da obezbijedimo biološki minimum koji nam je zakonski propisan“, ističe Kovačević.

Nove tehnologije su skupe

Nove tehnologije bi mogle poskupjeti struju

Nove tehnologije bi mogle poskupjeti struju

Eling inžinjering ima nekoliko koncesija na gradnju minihidroelektrana, i planira gradnju novih. Koncesija Vlade RS na minihidroelektranu Divič je tek jedna od dosada odobrenih 107 koncesija na nivou tog entiteta. Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra energetike u Vladi RS, kaže da je RS u oblasti minihidroelektrana napravila najveći iskorak u regionu. Od 107 dodijeljenih koncesija, jedan dio se već gradi.

„U ovoj godini očekujemo početak gradnje jedog većeg broja malih HE čiji je završetak planiran za iduću godinu, tako da u narednoj godini prilikom sačinjavanja elektroenergetskog bilansa sigurno ćemo sa jednim ozbiljnim procentom računati i na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora“, navodi on.

Iako se u RS ozbiljno računa sa proizvodnjom struje iz obnovoljivih izvora, Goran Granić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar iz Hrvatske i bivši podpredsjenik Hrvatske vlade, upozorava da minihidroelektane, ali i ostali obnovljivi resursi nisu tako jeftina investicija. Stimulacije za prozvođače su moguće, ali, kaže Granić, građani bi trebali biti svjesni da bi korištenje ekološki prihvatljivije struje dovelo do poskupljenja.

„Kod hidroelektrana veličina jedinice ju čini manje ili više jeftinom i sve male eletrane su u pravilu znatno skuplje nego velike elektrane, s tim da od objekta do objekta situacija može biti manje ili više povoljna“, pojašnjava Granić.

Zanemariv negativan uticaj na životnu sredinu

Zanemariv negativan uticaj na životnu sredinu

Granić upozorava da će primjena savremenih tehnologija u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora povisiti cijenu struje i da će razliku morati platiti krajnji potrošači. Zbog toga Granić u ovom trenutku ne predviđa da će se BiH značajnije uključiti u takvu vrstu proizvodnje jer je u ovom trenutku interes BiH proizvodnja jeftinije električne energije.

„Ja bih rekao da to nije u ovom trenutku u prvom planu ali bi to vrijeme trebalo iskoristiti jer BiH nije potpisnik ni obveznik provođenja Kjoto protokola ali kada se 2012. BiH priključi novom protokolu vrijeme treba iskoristiti da se poslože sve te stvari, da se definira i strategija i potpišu dokumenti i uspostavi sustavni odnos prema tom problemu“, dodaje on.

Granić je u Banjaluci boravio kao učesnik i voditelj radionice na temu elektroenergetskog sektora u BiH. Zaključci će se odnositi na perspektive energetike u BiH i trebali bi pomoći izradi energetskih strategija na nivou entiteta i države.

U Federaciji BiH problem definisanje nadležnosti

Za razliku od RS, gdje je sve centralizovano na nivou entiteta, u Federaciji ima dosta problema u šumi propisa i odredbi kada je u pitanju energija iz obnovljivih izvora. Tako naprimjer, mnogi segmenti su rasparčani od nivoa entiteta, kantona i opština. Amira Pintul, pomoćnik ministra za energiju Federalne vlade, smatra da se prvo mora urediti zakonska regulativa da bi se sistematski moglo pristupiti proizvodnji struje iz obnovljivih izvora:

RS ide korak ispred Federacije BiH

RS ide korak ispred Federacije BiH

„Postojeći zakon, koji je do sada regulisao tu oblast, zahtijeva određene izmjene, da bi se mogao i ovaj segment uzeti u obzir“.

Iako se u BiH vodi velika debata o tome da li treba graditi nove elektroenergetske objekte, elektroprivrede oba entieteta već preduzimaju konkretne korake. U RS je planirana izgradnja više klasičnih, ekološki manje prihvatljivih akumulacionih hidrocentrala i termocentrala. Za Ljubu Glamočića, računica je jasna:

„U elektroenergetskom bilansu za 2008 godinu predviđeno je između 1.200 i 1.300 GWh da će EP RS ponuditi na slobodnu prodaju. RS ima instalisane kapacitete od oko 1.250 do 1.300 MW, od čega 46 posto otpada na hidroenergetske objekte a negdje oko 54 odsto na dvije termoelektrane“.

Vjetroelektrane i solarne ćelije

Pored na minihidroelektrane, u BiH se računa i na vjetroelektrane i ali i solarne ćelije. Naime, prije mjesec dana su entitetske vlade u saradnji sa Španskom vladom pokrenule studiju o iskorištenju solarne energije u BiH. RS priprema studiju o iskorištenju energije vjetra u saradnji sa Njemačkom vladom. „Očekujemo da krajem ove, odnosno početkom iduće godine dobijemo tu studiju“, kaže Glamočić.

I u Federalnoj vladi računaju sa iskorištenjem energije vjetra. „U protekle četiri godine vršena su ispitivanja mjerenja energije vjetra na području Hercegovine. Oni su napravili određene rezultate i pokazali su se objektivni uslovi da bi se taj segment mogao raditi i krenulo se u realizaciju tih projekata i traženje investitora“, navodi Pintul.

Takođe i Dragiša Kovačević vidi veliku šansu za BiH u proizvodnji vjetroelektrana. „Ako gledamo proizvodnju vjetroelektrana, ima mogućnosti da se to proizvodi u BiH i mislim da su trenutno u BiH zanemareni naši ljudi, i ovdje ima mogućnosti za razvoj, za proizvodnju, i da ne plaćamo po velikim cijena strane proizvode. Mislim da je velika šansa u proizvodnji vjetrogeneratora i vjetroturbina“.

BiH ima i potencijal i sposobnost da proizvodi ekološki čistu električnu energiju iz obnovljivih izvora, ali će takva energija neminovno biti skuplja od „klasične“, „prljave“ struje. Pitanje ostaje da li će građani BiH biti spremni da u svojim računima za struju izdvajaju i stavku za „zelene tehnologije“.

Dejan Šajinović