1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH i Hrvatska - razgovori na najvišem nivou

Članovi predsjedništva BiH doputovat će u utorak u Zagreb gdje će razgovarati sa najvišim hrvatskim zvaničnicima. Teme su brojne, od evropskih integracija do otvorenih pitanja između dvije zemlje.

Članovi Predsjedništva BiH u Zagreb dolaze u trenutku kada je Hrvatska zaokupljena unutrašnjim problemima, posebno činjenicom da ni mjesec i po nakon potvrđivanja nove administracije u Saboru ona još nije u potpunosti profunkcionirala. Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero podsjeća da je u Hrvatskoj, pored Vlade i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, danas na sceni još jedan faktor koji utiče na kreiranje vanjske politike, premijer Tihomir Orešković. „Za Oreškovića se očekivalo da će se baviti ekonomijom i finansijama, da će biti ono što je bio i u multinacionalnoj kompaniji u kojoj je radio, glavni financijski direktor, ali on se ozbiljno otisnuo na vanjskopolitički parket i u tome je za sada uspješan“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Ipak, kad je u pitanju BiH, osim u ekonomskom smislu, Orešković nije ključni sagovornik na hrvatskoj strani. „BiH od hrvatskih političara najbolje razumije Tomislav Karamarko, a prema svojim uvjerenjima on je jedan od najtvrđih zagovornika integralne BiH i protivnik bilo kakve priče o 'trećem entitetu'. Međutim, Karamarko je politički ograničen odnosom s koalicijskim partnerima iz Mosta. Oni se, doduše, nisu eksplicitno izjašnjavali o statusu Hrvata u BiH, ali se čini da bi mogli imati razumijevanja za koncept trećeg entiteta, kao što ga ima i veliki dio HDZ-a“, ističe zagrebački politolog. On podsjeća da je i predsjednica Grabar-Kitarović u kampanju ušla kao protivnica trećeg entiteta, ali da se njena retorika promijenila kada je morala osigurati podršku hrvatskog biračkog tijela iz BiH.

Ključni interes Hrvatske je integracija BiH u EU

Ipak, naglašava Gjenero, među političkim akterima u Hrvatskoj postoji potpuna saglasnost da je ključni hrvatski interes integracija BiH u Evropsku uniju (EU). U ovoj fazi, taj se proces očituje i kroz pregovore BiH i EU o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te naporima bh. predstavnika da zaštite domaću proizvodnju. „Kad je riječ o zaštiti tradicionalnih oblika trgovine na prostoru CEFTA-e (Central European Free Trade Agreement – Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini), Hrvatska sa Srbijom nije direktno pregovarala, nego je pustila Evropsku komisiju da 'zaštiti njene interese'. Za očekivati je da će, i kada je riječ o BiH, biti jednako, a Hrvatska će BiH sigurno ustupiti sve svoje kapacitete i znanja koja mogu pomoći u pretpristupnom procesu“, kaže Gjenero.

Sarajevo i Zagreb imaju potrebu razgovarati uprkos unutrašnjim problemima RH, smatra politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić. „Regionalna saradnja nema alternativu, a Hrvatska je u geografskom, komunikacijskom i kulturno-historijskom smislu za BiH most ka Evropi i evropskim integracijama“, ističe Kučukalić. On podsjeća da je Hrvatska stalno ohrabrivala BiH na evropskom putu nudeći joj svaku vrstu podrške. „U tom kontekstu, prilikom najavljene posjete očekuje se i potpisivanje sporazuma o evropskom partnerstvu između BiH i Hrvatske, koji bi omogućio stvaranje okvira za pružanje tehničke podrške BiH na planu integracije naše zemlje u EU“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Moguće teme: granična pitanja, izbjeglice, trgovina, terorizam

U Zagrebu bi se, kako tvrdi sarajevski politički analitičar, moglo razgovarati i o nekim neriješenim pitanjima imovinsko-pravnih odnosa između dvije zemlje, graničnim pitanjima te spornom uvozu mlijeka i mesa te mesnih i mliječnih prerađevina. „Ne možemo postavljati barijere nekom novom evropskom prostoru, ali morat ćemo zbog naših poljoprivrednih proizvođača učiniti neke konkretne mjere u cilju zaštite domaćih proizvoda i njihovog plasmana i izvoza. Tu je, svakako, i problem s namjerom hrvatskog odlagališta nukleranog, medicinskog i drugog otpada u blizini međudržavne granice, nedaleko od Bosanskog Novog preko čega se ne može lako preći“, upozorava Kučukalić.

„U žiži razgovora bi se mogla naći i izbjeglička kriza, ukoliko bi tajno ili na neki drugi način kolone ratom preplašenih Sirijaca, Iračana i Afganistanaca, odlučile preko Albanije i Crne Gore, a potom i BiH, na putu za 'obećanu' EU, krenuti ka Hrvatskoj. To je tzv. 'nova balkanska ruta'. Ne treba zaboraviti ni pitanja saradnje na sprečavanju i suzbijanju terorističkih opasnosti. Zato predstojeći razgovori imaju smisla i potrebe. Sasvim je drugo pitanje kakvi se rezultati u završnici mogu očekivati. Predstojeći razgovori u Zagrebu prilika su da se ponovo pokrenu i aktuelna pitanja između dvije zemlje te pokušaju naći rješenja za probleme koji su već dugo na dnevnom redu“, kaže Kučukalić.

Kroatien Platz Ban Jelacic in Zagreb

Trg Bana Jelačića u Zagrebu

Hrvatska neće uslovljavati BiH

Davor Gjenero vjeruje da Hrvatska neće otvarati naslijeđene probleme, kao što je pitanje razgraničenja, i da neće iskorištavati pristupni proces za bilo kakva uslovljavanja prema BiH. „Unatoč dobroj volji, međutim, treba biti svjestan da utjecaj Zagreba u Bruxellesu nije velik, ali je važno da taj utjecaj u narednom razdoblju sigurno neće biti korišten za opstrukciju, nego za podršku procesu evropske integracije BiH“, kaže Gjenero. Prema dogovoru s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem iz januara 2016. godine, članovi Predsjedništa BiH boravit će u službenoj posjeti Zagrebu 8. i 9. marta.