1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

BiH - Evropski eksperiment?

Kako stoje stvari sa Bosnom 15 godina nakon rata?, pitanje je koje postavlja novinar sedmičnika "Die Zeit "u opširnom članku pod nazivom "Evropski eksperiment".

default

"Da li je kancelarka Merkel to zaista rekla? Kako je samo mogla? Zna li ona, šta to znači ovdje za nas? Dragi bože, šta se to kod vas dešava?, pitali su me u Sarajevu. Desilo se to doduše prije dva mjeseca, ali Angela Merkel je zaista objavila da je 'multietničko društvo mrtvo'. Možda kancelarka nije razmislila kakav su talas zaprepaštenosti i šoka izazvale njene riječi u Sarajevu. 'O multietničkom i multikulturalnom društvu Evropa nam stalno drži propovijedi', konstatuju zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Njima ali i medijima dobro je poznata cijela priča o tezama Tila Sarrazina, maramama i njemačkoj lajt -kulturi (op.a. vodećoj kulturi, dolazi od njemačkog glagola leiten-voditi). U Sarajevu se pribojavaju da Sarrazinove teze i kancelarkine riječi ne obećavaju ničeg dobrog na putu BiH prema EU. BiH je u krizi, ne trebaju joj debate o islamu, već jaka Njemačka i kancelarka Angela Merkel, koja će joj pokloniti svoju pažnju. Njemačka javnost bi se prestrašila, kada bi je neko podsjetio da je EU prije sedam godina zemljama zapadnog Balkana iz dubine duše obećala perspektive za učlanjenje u EU. Rekli bi, šta pa zar i oni sada da uđu u EU?

Izgubljeni u lavirintu

BiH je najkrhkija zemlja, budući kandidat za EU. Dva entiteta, kantoni koji se ponašaju kao države, distrikt Brčko s posebnim statusom, vodstvo RS koje prijeti otcjepljenjem, neki hrvatski političari koji s tom idejom također koketiraju, a sve na površini jedne Donje Saksonije i sa duplo manjim brojem stanovnika od nje. U ovom lavirintu izgubili su se u međuvremenu i jako verzirani strani eksperti i političari. Neki, podvlačeći bilans 15 godina nakon Daytona, kažu da je evropski eksperiment gradnje institucija države Bosne i Hercegovine propao. Drugi upozoravaju od opasnosti ponovnog izbijanja nasilja. Treći opet tvrde da je zemlja u puno boljem stanju, od glasa koji je bije.

Händler Matija Marjanovic im Autosalon

Auto-salon u Vitezu

HDZ i SDA u Sarajevu važe prije kao garanti za etničke blokade i politički zastoj, nego za reforme i evropske integracije. U Vitezu su međutim predstavnici SAD i HDZ-a napravili malo privredno čudo i pokazali kao da postoji uputstvo za upotrebu obnove zemlje nakon rata i protjerivanja, koje bi bilo "sigurno i za idiote". Gradonačelnik Viteza je Hrvat Vlado Alilović a šef Općinskog vijeća Bošnjak Muharem Grebuš. Grebuš kaže da je najprije bilo potrebno ubijediti Hrvate da vrate zaposjednute bošnjačke stanove. To nije bilo jednostavno ni s obzirom na masakr u obližnjem selu Ahmići. 'Pod dva", dodaje Grebuš, "bio nam je potreban privredni polet. Vrlo brzo nakon rata gradska uprava je odlučila da agrarno zemljište stavi na raspolaganje za gradnju industrijske zone, prije nego što to osujeti neko od ministarstava. Tamo su nastale fabrike namještaja, tržni centri, otvorena automobilska predstavništva, banke i "baumarktovi". Zaposleno je 4.000 ljudi, Hrvata, Bošnjaka ali i Srba, kojih je na žalost jako malo ostalo na ovom području. Plate su manje nego u bh. prosjeku ali isplaćuju se redovno, kaže Grebuš. Ono što prećutkuje je da su na vodećim mjestima u firmama iz Viteza - Hrvati. Neki od njih dospjeli su pred Haški tribunal. Novac kojim je ovdje pokrenut biznis dolazi iz ratnih vremena. Ipak, Grebuš tvrdi: "Što više jača ekonomija, to se manje priča o Haškim procesima". Gradonačelnik Vlado Alilović, Hrvat, ne daje komentar. Napolju, ispred opštine Vitez, svježe cvijeće na spomeniku "Žrtvama domovinskog rata". Za Bošnjake je ovakav brižljivi izbor riječi provokacija, koju ignorišu. A onaj ko iz Sarajeva u Vitez dolazi u kupovinu, ionako vidi samo tržne centre.

EU u BiH

BiH još dugo neće biti u EU, ali je EU već dugo u BiH. Prije svega u Sarajevu. Tu su OHR i visoki predstavnik, vojna misija na izdisaju Althea, policijska misija EU, ured EK. Poplava standarda i pravila EU zapravo bh. političarima ne bi trebala ostaviti nijednu sekundu vremena za etnička razmimoilaženja. Ipak, ne može se reći da u BiH nema potencijala za nasilje, kaže Stefan Feller iz Sjeverne Rajne Vestfalije, šef policijske misije Evropske Unije. Tu su udruženja veterana rata, koji se marševima za praznike opasno približavaju jedni drugima. Tu je, po Fellerovim riječima, Milorad Dodik, koji sa svojim nacionalističkim parolama izaziva bijes svojih bošnjačkih protuigrača. Tu su fudbalske utakmice, na kojima navijači koriste ratne pokliče i gdje uspješno djeluje policija oba entiteta. To je policijski napredak u kontekstu propasti, koji jasno razotkriva bh. dilemu. Pokušaj da se policija ujedini je propao, i dalje je, zavisno od područja, kontrolira etničko-politička elita koja ima dominaciju. Skupa sa američkim partnerima, Feller direktore bh. policija poziva na studijska putovanja, gdje se upoznaju sa američkom high-tech centralom ili uče kako smiriti izgrede na fudbalskim terenima. Pitanje je samo šta će se desiti kada EU policiji, krajem 2011. istekne mandat?

Banjaluka, Srebrenica i "multi-kulti" u Zetri

Status Banjaluke manifestiraju dva raskošna staklena tornja, koja su sjedište vlade. Tu rezidira i ministar unutrašnjih poslova Stanislav Čađo. Upravo je javno opet porekao genocid nad 8.000 muslimana u Srebrenici, čime je ponovo doveo u pitanje podobnost BiH za učlanjenje u EU. "Bosna je na dobrom putu, nema opsnosti od rata, spremni smo da svako pitanje rješavamo dijalogom", kaže on. Vlada RS koristi usluge stranih PR-firmi, za poboljšanje imidža i to se u prvih pola sata razgovora sa Čađom itekako osjeti. Sve dok razgovor nije prešao na Srebrenicu. U sekundi mu se omakla grimasa na licu. "Samo kažem da slučaj Srebrenice treba objektivno istražiti. Razmislite, kakve bi stvari stajale danas, da nije bilo Srebrenice?"

Srebrenica 13 Jahre nach dem Massaker

Srebrenica

'Dobro došli u Srebrenicu', tabla je kojim vas turistički biro dočekuje na ulasku u ovaj grad. Nekoliko kilometara od grada, u Potočarima je groblje, bolje reći more nadgrobnih spomenika. Na vratima supermarketa osmjehuje se Edin Džeko, koju u ime EUFOR-a, NATO i FK Wolfsburg vrbuje za održavanje fudbalskog turnira, koji bi povezao mlade svih etničkih grupa.

Nazad u Sarajevo. U Zetri multietničko društvo. Ratni invalidi bez nogu iz Sarajeva, majke oboljele od dijabetisa sa Pala, astmatičari iz Travnika, oboljeli od raka iz Ljubljane, makedonska fudbalska nada sa Armani naočarama i puknutim ligamentom. Cijela bivša Jugoslavija, cijeli Balkan, šepa, poskakuje i kao da dolazi na hodočašće Mekki Torabiju, čudotvornom iscjelitelju. Pozdravljaju se poljubcima u lice, dijele cigarete i bolesničke priče. Bosanski Hrvati, koji u Mostaru ne bi ni pozdravili muslimane, bosanski Srbi, koji Dodika smatraju herojom i Bošnjaci koji Dodiku žele kugu. Sve je to svejedno, kada iscjeljuje Marokanac .

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić