BiH - država sa najskupljom administracijom

"BiH na administraciju troši polovinu bruto godišnjeg proizvoda dok je u normalnim zemljama ta potrošnja ispod deset posto", kaže ekonomski ekspert Eldar Dizdarević. "Privrede daleko jačih zemalja ne bi mogle izdržati takvu administraciju kakvu ima BiH, a naša je privreda pri tome i slabašna, ratom uništena te potpuno otvorena konkurenciji", kaže Dizdarević.

"U svim organima uprave je ogroman broj nepotrebnih radnih mjesta", upozorava Dizdarević, podsjećajući da se zbog sličnih problema i ekonomski daleko moćnija Grčka, članica Evropske unije, našla pred kolapsom. "Nema ministarstva koje nema po četiri ili pet savjetnika, koje ima dvadeset do trideset posto više ljudi nego što bi po najoptimalnijim varijantama trebalo da bude", ističe Eldar Dizdarević.

Država sa najvećim brojem ministara po glavi stanovnika

Na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima je oko 260 ministara, poslanika i delegata, što BiH svrstava u red država sa najvećim brojem ministara po glavi stanovnika, kaže predsjednik ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije) Sanel Huskić.

"Ako se tome doda i broj zaposlenih u 137 općinskih administracija, te broj službenika u raznim državnim i entitetskim agencijama, može se zaključiti da je BiH izuzetno skupa država, što se posebno odnosi na Federaciju BiH", dodaje Huskić.

"Federacija BiH sa svojih deset kantona je toliko skupa da iz budžeta gotovo 70 posto sredstava ide na održavanje administracije. Kada se ona podmiri, ostaje vrlo malo novca za razvojne inicijative, odnosno, ne ostaje gotovo ništa", kaže Huskić.

Zašto se vlasti protive suštinskim reformama?

Vlasti računaju na podršku administracije na predstojećim izborima, pa je svaka inicijativa za njeno smanjenje unaprijed osuđena na propast, dodaje Huskić. "Vladajuće stranke su napunile administraciju svojim ljudima i to su njihovi klijenti. Njihov vitalni interes je da se to biračko tijelo, ta glasačka moć ne smanjuje", kaže Huskić.

Vladajuća oligarhija zato oštro osuđuje svaku inicijativu za ukidanje kantona ili barem smanjenje njihovog broja, kaže Predsjednik ACIPS-a. "Za Federaciju bi najrealnije bilo, ne trenutačno već postepeno ukidanje kantona, odnosno prebacivanje nekih kompetencija na federalni nivo uz istovremeno ukrupnjivanje kantona. Nema potrebe za deset kantona kada je moguće da se sve organizira u, recimo, tri kantona", kaže Huskić.

BiH je država sa najvećom javnom potrošnjom na administraciju u Evropi. Nedostatak budžetskih sredstava vlasti ove zemlje pokrivaju zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke što je, prema ocjeni analitičara, kupovina socijalnog mira do predstojećih izbora.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Marina Martinović