BiH dobija prvu vjetroelektranu

Istraživanje mogućih lokacija za izgradnju vjetrenjača je trajalo tri godine. Konačno se iskristalisalo - od tri ispitivane lokacije, Mesihovina kod Tomislavgrada ima najbolje uslove, u šta se lično tokom posjete BiH uvjerio i Rolf Lerch iz njemačkog ministarstva za razvoj.

"Tu smo zabilježili konstantan, jak i ravnomjeran vjetar, što su idealni uslovi za igradnju jedne vjetroelektrane."

Odlukom njemačkog ministarstva su zadovoljni i u Elektroprivredi Herceg-Bosne, koja će na sebe preuzeti sprovođenje ideje u djelo. Generalni direktor ove elektroprivrede, Vlado Marić, ističe kako ovo nije jedina lokacija na kojoj je moguće postaviti vjetrenjače.

"Mogućnosti za iskorištenje vjetroenergije u BiH postoje, istraživanja, ne samo na ove tri lokacije, nego na još petnaestak njih bi mogla dati pozitivne rezultate koji su i odlučujući za investicije."

Vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada će imati snagu od 44 MW, a ukoliko se ostvare svi planovi Elektroprivrede HB, i izgradi još takvih postrojenja u Hercegovini, ukupna iskorištena snaga vjetra bi iznosila više od 120 MW. Korist od toga bi naravno imala priroda, jer se radi o čistoj energiji, ali i potrošači, jer Elektroprivreda HB trenutno nema dovoljne količine struje i mora da je kupuje od drugih proizvođača.

"Osnovna cijena jednog MWh iz naše hidroelektrane je 20 eura, a na tržištu to moramo kupovati po cijeni od 65 do 70 eura po MWh."

U njemačkom ministarstvu za razvoj su sigurni da bi BiH, ukupno gledajući sve elektroprivrede, mogla povećati prodaju struje u inostrantvu. Rolf Lerch upozorava da su vjetroelektrane bitne, jer se ne smije dozvoliti zavisnost proizvodnje struje samo od uglja, ili od snage vode.

"Prošla zima je, recimo, imala vrlo malo snijega, ljeto vrlo malo kiše. Vještačka jezera koja sam ja proteklih dana vidio u BiH bila su prilično prazna."

Uprkos toga ministarstvo za razvoj se odlučilo ući u još jedan projekat, projekat obnove hidroelektrane Rama, potvrđuje Vlado Marić.

"Hidroelekrana je puštena u pogon 1968. i od tada nismo ništa obnavljali. sada smo u prilici da obnovimo i generator i turbinu tako da ćemo povećati stupanj korisnosti i snagu hidroelektrane Rama."

U BiH sve na kraju obično ima veze i sa politikom. U njemačkom ministarstvu za razvoj ističu kako će se razvojem privrede postići i smanjenje političkih napetosti u Bih, što je jedan od razloga za investicije u tu zemlju. Inače, u ovom ministarstvu na stolu već imaju planove za sljedeći projekat: 17 i po miliona eura će biti uloženo u sanaciju kanalizacione mreže grada Bihaća, sve s jednim ciljem: spasiti rijeku Unu daljeg zagađivanja što bi omogućilo da Una i iza Bihaća ostane ono što je i prije nego što prođe kroz ovaj grad - turistička atrakcija.