1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH daleko od demokratije

Analizirajući odnos prema manjinama, medijima i poštivanju osnovnih ljudskih prava i sloboda, nevladine organizacije u BiH smatraju da je ova zemlja daleko od principa savremene demokratije.

Zastava BiH

15. Septembar “Međunarodni dan demokratije”

U političkom smislu, savremena demokratija je u BiH stigla devedesetih godina, kada su vlast na prvim višestranačkim izborima osvojile tzv. nacionalne stranke. Sa demokratijom, građani su tada dobili i rat. Profesor Univerziteta u Sarajevu Zdravko Grebo kaže da usljed tih zbivanja nije bilo puno prostora razvoj demokratskih procesa u BiH. “Dakle ljudi su se svrstavali u svoje etničke skupine i uz male varijacije taj trend traje do danas. Onog trenutka kada ljudi, slijedeći svoje vlastite interese i svoje životne planove, počnu misliti šta je za njih najbolje, bez obzira na konačan ishod izbora, tek tada ćemo imati prve pretpostavke za demokratiju u BiH” ističe profesor Grebo.

Puna demokratija u BiH samo za konstitutivne narode

Zastave BiH i EU

Bez demokratije i poštivanja osnovnih ljudskih prava, nema približavanja EU.

Rezultati bh. poimanja demokratije iz devedestih osjećaju se i danas. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci kaže da je “demokratija na bosanski način puna demokratija samo za pripadnike tri konstitutivna naroda, dok su oni koji se tako ne deklarišu u podređenoj poziciji jer za neke položaje u službi ne mogu ni konkurisati”. Finci kaže da “ni pripadnici konstitutivnih naroda nisu jednako konstitutivni svugdje u BiH, jer Srbi nisu ravnopravni u Federaciji, a Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj”. “Ali, mi smo mlada demokratija, i nadam se da će, kao i engleska trava, nakon 200 godina gajenja, sve biti u redu” tvrdi Finci.

Mnogi primjeri, na žalost, upozoravaju da je bh. društvo daleko od demokratskog. Stepen demokratije u znatnoj se mjeri ocjenjuje i prema uslovima u kojima funkcioniraju mediji, a predsjednica Udruženja BH naovinari Borka Rudić smatra da je bh. okruženje u tom smislu daleko od demokratskog. “To potvrđuje činjenica da smo za prvih osam mjeseci ove godine imali 37 slučajeva kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda prijavljenih liniji za pomoć novinarima” kaže Borka Rudić.

Dizdarević: “Demokratija se u BiH svodi na izbore i ništa više”

Hrvatski izbori u BiH

"Hrvatski" izbori u BiH

“Demokratija podrazumijeva i poštivanje svih manjina, uključujući i seksualne, a bh. demokratija je pala na ispitu u vezi sa predstojećim Sarajevo queer festivalom”, ističe bh. književnik Mile Stojić. Kaže kako bh. javnost “očito nije demokratična jer se povodom toga čuju rasističke i šovinističke izjave prema tim ljudima koji nikom ništa nisu skrivili već žive svoj život i doprinose ovom društvu kao i svi drugi”.

Demokratske procese u ovoj zemlji negativno ocjenjuje i predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević. Dizdarević smatra “da je BiH trenutno u situaciji da se ne može govoriti o punoći ostvarivanja demokratskih prava, pogotovo ne ljudskih prava”. “Mislim da smo mi negdje na samim počecima i još uvijek se demokratija u BiH svodi na fer i redovne demokratske izbore i ništa više” ocjenjuje Srđan Dizdarević.

Očito je da nevladine organizacije u BiH ocjenjuju da u ovoj zemlji još nije zaživjela savremena demokratija. Zato podsjećaju da je demokratija proces, a ne samo cilj, i da ideal demokratije može biti ostvaren jedino uz puno učešće civilnog društva, vlada i pojedinaca.