BiH: 15 godina bez spoljne politike | Politika | DW | 08.08.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH: 15 godina bez spoljne politike

Zahtjev političara iz RS za smjenom šefa bh. diplomatije otvorio je po ko zna koji put pitanje funkcionisanja spoljne politike. Lagumdžija tvrdi da je sve uradio u skladu sa zakonom a stručnjaci da je Ustav prekršen.

default

Zlatko Lagumdžija


BiH je na pragu još jedne velike političke krize. Potez Zlatka Lagumdžije i davanje instrukcije predstavniku BiH u Generalnoj skupštini UN-a prilikom glasanja o Rezoluciji o Siriji, izazvao je reakcije političara u RS i još jednom pokazao da je BiH nespremna da sa ovakvim političkim uređenjem vodi spoljnu politiku. Dok Lagumdžija tvrdi da nije napravio nikakav protivustavni čin, činjenica je, slažu se stručnjaci, da je Ustav BiH prekršen jer Predsjedništvo BiH, koje vodi spoljnu politiku, nije imalo jedinstven stav po ovom pitanju. Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja kaže da svega ovog ne bi bilo da postoji jasan zakonski koncept: "Nažalost BiH ni u zakonskom smislu nema riješene spoljnopolitičke poslove jer je posljednji zakon donesen u vrijeme Republike BiH 1993. godine tako da je jako puno posla pred onim subjektima u BiH koji su odgovorni za spoljnu politiku".

Kazaz:"BiH nema spoljnu politiku"

Enver Kazaz

Enver Kazaz

Delegacija EU u BiH pozdravila je činjenicu da se BiH pridružila zemljama EU kada je riječ o glasanju o Rezoluciji o Siriji. Ipak pojedini analitičari smatraju da je Lagumdžijina instrukcija posljedica uticaja velikih sila ali i s druge strane da je reakcija iz RS takođe posljednica uticaja određenih zemalja, u prvom redu Rusije. Politički analitičar Enver Kazaz u tom smislu kaže da BiH ne može ni imati spoljnu politiku: "BiH ne da nema spoljnu politku, ona ne može imati spoljnu politiku jer su to kalkulantske etno-klerokapitalističke politike koje se vode na međunarodnoj političkoj sceni samo interesima izvan BiH".

Dokaz za to je činjenica da se na prste može izbrojati koliko je puta BiH u međunarodnim institucijama imala jedinstven stav, bez prethodnih unutrašnjo-političkih kriza, koje su tim odlukama bile izazvane.

Banjaluka Milos Solaja

Politolog iz Banjaluke Miloš Šolaja

Odluka u vezi sa Rezolucijom o Siriji ima daleko manje posljedice od nekih ranijih odluka koje su, dodaje Šolaja, izazivale veće političke krize unutar BiH: "Sjetimo se Istambulske deklaracije i bure koju je izazvalo potpisivanje od strane tadašnjeg člana Predsjedništva Harisa Silajdžića, koje je za nas bilo neovlašteno. Da ne govorim o njegovim nastupima u UN-u, pa i u slučaju glasanja za Palestinu i slučaj bombardovanja Libije kada je BiH, u to vrijeme nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, bila uzdržana".

Voditi spoljnu politiku u interesu sva tri naroda

Politički analitičar iz Mostara Pejo Gašparević ponavlja da je vođenje vanjske politike isključivo u nadležnosti Predsjedništva BiH i bez obzira na lične animozitete, samostalno političko djelovanje u BiH je nedopustivo. Gašparević kaže da se ne mogu voditi privatne, stranačke ili entitetske politike, već politika uz saglasnost sva tri naroda, kako je to predviđeno Ustavom BiH: "Sadašnja konstelacija odnosa daje informacije da je tako nešto nemoguće jer takve prakse nije bilo u posljednih 15 godina. Teško je očekivati obrat preko noći. A osim toga mislim da će se neslaganja zaoštravati kako se budu pribiližavali lokalni izbori".

Upravo u izborima koji su za nekoliko mjeseci, većina političke javnosti vidi razloge ovakvih politika i zaoštravanja odnosa. U tom kontekstu jasno je da je i vanjska politika BiH zarobljena u unutrašnju politiku zemlje, pa se postavlja pitanje na koji način, bez stalnog zaoštravanja odnosa, prevazići te probleme.


Autor: Dragan Maksimović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose