1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

BiH - žrtva neodgovornih političara

„Način na koji se ponašaju ljudi kojima smo mi dali glasove je apsolutno neodgovoran i besprimjeran. Jednog dana ćemo dobiti novu vlast, ali građanima će to biti svejedno“, kaže u intervjuu za DW Zdravko Grebo.

default

Zdravko Grebo

Visoki predstavnik u BiH, prema pisanju medija te zemlje, najavio je da će ukinuti odluku o referendumu koju je donijela Narodna Skupština RS i koja je objavom u Službenom glasniku postala validna. S druge strane, nakon višemjesečnog neformiranja vlasti na državnom nivou i ozbiljno problematičnog odnosa Srbije i Hrvatske prema BiH, sastanak u Karađorđevu trebao je da ponudi neki odgovor. Za sada, bar da javnost zna, odgovora nema, i jedino što se čulo nakon sastanka visokih zvaničnika Srbije, Turske i BiH jesu pristojne diplomatske rečenice, bez mnogo značenja. U cijelom tom haosu, broj nezaposlenih u zemlji zvanično je dosegao 50 procenata.

Za lošu situaciju u BiH niko nije nevin

O situaciji u BiH razgovarali smo sa profesorom Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravkom Grebom, koji smatra da je problem BiH taj što je vode neodgovorni političari, kao i to što se ni Međunarodna zajednica ne usuđuje da potpuno prihvati odgovornost za nju.

„Ne znam šta je tačno je Miroslav Lajčak razgovarao sa ljudima ovdje, ali sam vidio u novinama naslov „Evropa se ne boji referenduma”. Ne znam šta to znači. Ja mislim da se oni stvarno boje referenduma. Dodik je sad krenuo u radikalizaciju. Samo on zna šta je krajnji cilj svega toga, on je dobio taj zakon o referendumu u Narodnoj skupštini i taj zakon je objavljen u Službenom listu, prema tome postao je zvaničan. Moje tumačenje je da je taj referendum nelegalan, da se ne može raspisivati referendum o državnim institucijama na entitetskom nivou.

Veliko je pitanje šta će biti ako Valentin Incko, koji je gurnut uza zid, poništi taj referendum jer je antidejtonski. Dodik je takođe rekao da on ima spreman odgovor na Inckovo poništavanje. Iskreno, to je samo guranje političke situacije u BiH do krajnjih granica, tjeranje luk na utuk, neformiranje državne vlasti, treći entiteti, referendumi…Sve to ne šalje nikakve dobre signale i mislim da dugo u BiH nećemo imati stabilnu političku situaciju. I mislim da u svemu tome niko nije nevin”, pojašnjava Grebo.

Složni u neodgovornosti prema BiH

Na pitanje kako gleda na činjenicu da međunarodna zajednica ni jednom nije reagovala na ponašanje predsjednika RS Milorada Dodika, Grebo kaže da je problem to što građani BiH misle da svi treba da misle o njima, a ne oni sami o sebi. „Ponašanje međunarodne zajednice prema BiH je poprilično ambivalentno, za što smo i sami odgovorni. Bosanci i Hercegovci, mislim na sve, imaju običaj da misle da cijeli svijet kako se probudi ujutru, treba da misli o BiH. Ko više misli o BiH? I sami smo doprinijeli tome da se o nama ne treba misliti, jer mi se ne znamo ponašati i kao odgovorni politički ljudi. Mnogi su ljuti na međunarodnu zajednicu, jer nas je zaboravila. Ali što nas ne bi zaboravila, kad ima Irak, Avganistan, ima Libiju, Jemen, Nigerija...Zašto bi se neko bavio BiH ako naši izabrani političari ne pokazuju ni minimum znanja, a to je njihova prirodna glupost, takvi su se rodili, ali i odgovornosti da probleme rješavaju.

Međunarodna zajednica se ponaša kao da ti ljudi jesu odgovorni političari. Oni bi, u jednoj opciji, onda stvarno trebali uzeti stvar u svoje ruke, reći ovako ćete se ponašati, ali to znači i preuzimanje odgovornosti. Oni to neće da urade”, kaže naš sagovornik i dodaje da je odnos međunarodne zajednice prema BiH jednostavno opisati u jednoj rečenici teško meni sa tobom, a još teže bez tebe.

„Nemam odgovor. Nisam sretan da živim pod poluprotektoratom, ali apsolutno nisam siguran šta bi se desilo da oni odu. Bolje užasan kraj, nego užas bez kraja. Neki rasplet bi se morao desiti jer ovako ne ide. Većina ljudi živi na ivici bijede, u strahu i to ne može ovoliko dugo da traje, Ne mogu ljudi u strahu i bijedi živjeti cijeli život.”

Igre bez granica

Nakon održavanja Hrvatskog sabora u Mostaru, predsjednici oba HDZ BiH, Dragan Čović i Božo Ljubić, nastavili su sa politikom unitarizacije Hrvata u Hercegovini, a BiH je gurnuta u još dublju političku krizu. U takvoj situaciji, poseban doprinos dali su nesmotrenim izjavama predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i otvorenom podrškom svojoj stranci premijerka Jadranka Kosor. Zdravko Grebo smatra da bi bilo najpoštenije početi igrati otvorenih karata. On smatra da je ovo bila samo još jedna usputna igrica koja pokazuje da u BiH nema istinske volje da odgovorni ljudi prave probleme stave na sto.

Zdravko Grebo Flash-Galerie

„Ja mogu kontemplirati da su Hrvati uskraćeni u federalnom uređenju, ali to nije dejtonski nego vašingtonski sporazum. Da me neko ne razumije pogrešno, ja ne razumijem šta je sad sporno. I u postojećem uređenju imate dvodomi parlament, imate instituciju, pitanje od vitalnog nacionalnog interesa, imate pravo veta, imate paritetno predstavljanje u izvršnoj vlasti, Hrvati tu mogu obezbijediti svoja prava. Međutim, ako su potrebna još neka osiguranja i garancije, to treba uraditi u famoznim ustavnim reformama koje svi na sav glas propagiraju. Ono što je sporno, Hrvatski sabor je sazvan da bi ponovo podigao javnu pažnju oko hrvatske neravnopravnosti i svako na to ima pravo.

"Ono što je ispalo na kraju, Čović u stvari traži teritorijalnu autonomiju, ne traži nacionalnu ravnopravnost u zastupljenosti, jezik kultura, obrazovanje ... Bojim se, da je to čorbine čorbe čorba, dakle Herceg Bosna, pa Hrvatska samouprava, pa sad kako se već zove. To je nikad završena priča o trećem entitetu. I bilo bi mnogo poštenije da Čović i Ljubić izađu s tom pričom. I ono što je jako važno, ako ste Hrvat u BiH, odlučite se ljudi ko ste, da li ste konstitutivni narod u BiH, što oni jesu i na šta imaju sva prava ili ste hrvatska dijaspora. Jer ti ljudi jesu i bh. građani, ali i kao hrvatska dijaspora imaju pravo da učestvuju na izborima u Hrvatskoj. Pa ne možeš biti dijaspora ili konstitutivni narod. Opredjeli se”.

O ponašanju Hrvatske, ali i Srbije u ovom slučaju, Grebo kaže:„Usud je Bosne, da ima dva susjeda, zemlje u kojima žive Hrvati i Srbi, koje vjerovatno Beograd i Zagreb smatraju rezervnim domovinama. Ovo naravno kažem s rezervom jer ne kažem svi Hrvati i svi Srbi. Bilo bi pošteno da svi oni, pogotovo Ivo Josipović, iskreno kažu mi imamo ustavnu obavezu da brinemo o Hrvatima u BiH i bilo gdje da žive. Ali to bi morala da bude obrazovna, kulturna, veza, ali i stvaranje svijesti kod tih ljudi da je BiH njihova domovina. Jer ako su Hrvati najmalobrojniji, a Bošnjaci najbrojniji, onda je upravo u interesu hrvatskog naroda koji je ostao u BIH, da kaže svaki ovaj cantimetar pripada i meni ko i tebi. I tu se vode prljave igre. Tu nema iskrenosti do kraja. Ja bi volio da Josipović i Kosorova podrže Hrvate ali da im kažu, BiH je u cjelini i vaša, i ako je moguće nekako Sarajevo je vaš glavni grad. Dakle da njih dvoje ali i Tadić kažu da to nije ni Zagreb ni Beograd nego Sarajevo”.

Pranje loše savjesti

Komentarišući sastanak visokih zvaničnika BiH, Srbije i Turske u Karađorđevu, Grebo kaže da se ništa važno nije desilo i da smo vidjeli pranje loše savjesti od političkih prethodnika. Ni jedna substencijalna rečenica o bilo čemu, sem ispraznih floskula poput nastavka saradnje. Od sastanka se očekivalo da će pomoći u rješavanju krize formiranja vlasti u BiH, a da li će vidjeće se tek kroz neko vrijeme. BiH prognoze nekih političara su da bi se moglo desiti da se vlast formira u maju ili junu, ali kako kaže profesor Grebo, ljudima je postalo svejedno.

„Riješiće se, mora se riješiti. I ovaj rok do ljeta je nepristojan, hoće li biti jun ili septembar svejedno. Meni se to gadi. Sastaće se oni nekako, ili će ih neko sastaviti, EU, SAD, već će ih neko po ušima klepiti pa će se sastati, ali način na koji se ponašaju ljudi kojima smo mi dali glasove je apsolutno neodgovoran i besprimjeran. Jednog dana će biti ta vlast, ali meni će biti svejedno. Ponovo će napraviti matematičku koaliciju i ponovo ćemo živjeti ovako kako živimo i nek nam je bog na pomoći”, zaključuje profesor Grebo.

Autor: Žarka Radoja

Odg. urednik: Jasmina Rose