1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH članica Vijeća za ljudska prava UN-a

Generalna skupština Ujedinjenih naroda, u New Yorku je izabrala 14 novih članica u UN-ovo Vijeće za ljudska prava. Među njima je Bosna i Hercegovina, umjesto, po ljudskim pravima – ozloglašene Bjelorusije.

default

UN protiv Bjelorusije

Izbor novih članica u novoosnovano Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava, bio bi možda dio ustaljenje birikratske rutine, da u utrku za jednog od dva moguća mjesta, za Istočno-Europsku skupinu, kao treći kandidat, sasvim iznenada, nije ušla Bosna i Hercegovina. No, diplomatska drama, na tom je mjestu samo započela: Vlada u Sarajevu, odlučila se kandidovati samo prije desetak dana. Tako se, pored Slovenije i Belorusije, BiH našla na spisku (neočekivanih) kandidata. Tek u drugom krugu izbora, Bosna i Hercehovina, uspjela je tajnim glasanjem -- dobiti 112 glasova u Generalnoj skupštini UN-a. Belorusija je dobila tek 72 glasa, i time ispala iz utrke, na sasvim demokratski način.

AMERIČKO ZADOVOLJSTVO ZBOG BOSNE

Američki veleposlanik na East Riveru, Zalmay Khalilzad, nije krio svoje zadovoljstvo ovim izbornim rezultatom. Prvo je čestitao Bosancima na pobjedi, izjavljujući da je izbor Bosne u Vijeće za ljudska prava, posebno vrijedan -- kad se zna, kroz šta je sve ova zemlja prošla, te da je zbog toga i “srceparajući”!

“Mi smo doista bili zabrinuti mogućnosću da se Bjelorusija nadje u Vijeću, jer to je zemlja, koju neki nazivaju zadnjom diktaturom u Europi”, rekao je Khalilzad. “Ima li se još u vidu da su Bosanci tek prije nekoliko dana odlučili da se kandiduju, njihov je uspjeh tim još veći… Doista im čestitam”, rekao je veleposlanik SAD u UN-u.

Dobroupućeni diplomatski izvori se slažu, da je BiH zapravo uletila u izbornu utrku poput “jokera”. Tako je, navodno – na nagovor Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske, prije svega, BiH osujetila izbor Bjelorusije. Za ovu zemlju, Amerika i Europska unija, stalno ističu, kako ima “vrlo siromašan record u poštivanju ljudskih prava; predsjednik Lukašenko, zapravo – postao je simbol nepoštivanja ljudskih prava. Ipak, nitko od zapadnih diplomata na East Riveru, ne želi izričito potvrditi, da su Washington ili neka druga zapadna prijestolnica, nagovorili Sarajevo da udje u ovu, do kraja neizvjesnu utrku u UN-u.

BiH IZNIMNO UZNAPREDOVALA

Veleposlanik Bosne i Hercegovine u UN-u, Miloš Prica, odmah nakon glasanja u u Generalnoj skupštini, izjavio je za Deutshe Welle, kako je ovo potvrda dobrog medjunarodnog statusa BiH. Zatim je okupljenim američkim novinarima još rekao:

“To je veliko dostignuće za Bosnu i Hercegovinu, koja je u vrijeme proteklog rata, do 1995, prošla kroz užasno kršenje ljudskih prava. Uspjeli smo da postepeno, ali značajno, popravimo taj rekord -- poštivanja ljudskih prava u BiH od 1995 do danas.” Prica je još rekao, kako je, “ovo prilika, da naša zemlja, podjeli naučene lekcije s drugima i time doprinese radu Vijeća za ljudska prava u Ujedinjenim nacijama”.

Izbor BiH u Vijeće za ljudska prava, potvrdio je donekle, da se u Generalnoj skupštini, ponekad doista glasa na temelju savjesti i pozitivnih argumenata. Možda je čak potvrdjeno i to, da “samo” lobiranje, “kupovina” ili prosta “trampa” glasova, nekad nisu dovoljni. Uostalom, već u prvom krugu, za Sloveniju je glasalo 168, od ukupno 192 zemlje članice UN-a. Time se, uz sve nagovještaje da iza Bjelorusije stoji moćna “Skupina 77”, u kojoj su 132 zemlje u razvoju plus Kina, (a ovaj put vjerojatno i Rusija), ustvari vidjelo, da pomenuti blok zemalja i nije tako monolitan. Slovenija i Bosna i Hercegovina, u Vijeće za ljudska prava, nisu izabrane samo blagoslovom Amerike i Europe, već očito, uz glasove mnogih zemalja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike.